Crna Gora još nema nijednu ultrabrzu stanicu za punjenje električnih vozila, a postojeća mreža ne ispunjava standarde Evropske unije EU, zbog čega će u narednim godinama biti neophodna značajna ulaganja kako bi se obezbijedila puna usklađenost sa evropskom Uredbom o infrastrukturi za alternativna goriva (AFIR). To se navodi u Nacrtu Nacionalnog okvira politike za uspostavljanje infrastrukture za alternativna goriva, koji je pripremilo Ministarstvo saobraćaja u saradnji sa Ministarstvom energetike i rudarstva.

U dokumentu se upozorava da Crna Gora, iako još nije formalno obavezana primjenom AFIR-a, mora usklađivati saobraćajne i energetske politike sa standardima EU u okviru procesa pristupanja.

"Premošćavanje jaza između postojećeg početnog stanja i standarda AFIR-a biće od velikog značaja za uspješnu integraciju u saobraćajnu mrežu EU i za ostvarivanje sopstvenih klimatskih i energetskih ciljeva Crne Gore“, navodi se u dokumentu.

Prema podacima iz nacrta, u Crnoj Gori trenutno postoje 94 javno dostupna mjesta za punjenje električnih vozila sa ukupnom snagom od 2.235 kW, pri čemu čak 88 odsto čine punjači normalne snage, dok ultrabrzih punjača snage veće od 150 kW nema.

Ističe se da problem predstavlja i činjenica da na TEN-T mreži, dugoj 797 kilometara, ne postoji nijedna namjenska infrastruktura za ultrabrzo punjenje.

"Trenutno ne postoje lokacije za punjenje koje ispunjavaju zahtjev AFIR-a u pogledu najvećeg razmaka od 60 kilometara duž TEN-T koridora. To značajno ograničava međugradsku mobilnost električnih vozila i ukazuje na veliki nedostatak u pogledu usklađivanja sa AFIR-om“, ističe se u dokumentu.

Naglašeno je da su određeni projekti već pokrenuti, pa je na odmorištu Pelev Brijeg na dionici autoputa Smokovac-Mateševo izgrađena stanica sa četiri punjača od po 50 kW, dok su na odmorištu Gornje Mrke u toku radovi na instaliranju četiri punjača od po 60 kW.

Prema procjenama iz nacrta, za potpuno usklađivanje sa evropskim pravilima biće potrebno uspostaviti najmanje 14 lokacija za punjenje lakih vozila duž TEN-T mreže, ukupne snage oko 5,7 megavata.

Osim toga u dokument se ukazuje i da je infrastruktura neravnomjerno raspoređena, te da je najveći broj punjača koncentrisan u Podgorici i primorskim opštinama, dok su sjever i unutrašnjost zemlje znatno slabije pokriveni.

Nacionalni energetski i klimatski plan predviđa da Crna Gora do 2030. godine dostigne broj od najmanje 35.000 električnih putničkih vozila, uz postavljanje oko 50 brzih i 500 sporih punjača.

U nacrtu se upozorava da će bez snažnijih investicija, bolje institucionalne koordinacije i jasnog plana razvoja jaz između postojećeg stanja i evropskih standarda ostati značajan.

"Bez ciljanih mjera politike, ojačane institucionalne koordinacije i koherentnog investicionog plana, jaz između trenutnih uslova i nivoa potrebnih u skladu sa AFIR-om ostaće značajan“, zaključuje se u dokumentu.