Institut ekonomskih nauka je, kroz Besplatno online potrošačko savjetovalište, za tri mjeseca obradio 270 obraćanja potrošača, saopštili su njegovi predstavnici.

„Najveći broj obraćanja odnosio se na nesaobraznost robe, ukupno 29 slučajeva, a slijede odjeća, obuća i tekstil sa 24 obraćanja, telekomunikacione usluge sa 21 obraćanjem, cijene i naplata sa 18 obraćanja, krediti, kamate i finansijske obaveze sa 16 obraćanja i električna energija sa 15 obraćanja“, navodi se u saopštenju Instituta koje potpisuje Jovo Rabrenović, nacionalni ekspert za zaštitu potrošača.

Kako dodaju, na online kupovinu su se odnosila 23 obraćanja, od čega 14 na kupovinu i ugovore na daljinu, a devet na kupovinu putem društvenih mreža i neregistrovanih profila. Zabilježeni su i slučajevi koji se odnose na kupovinu putem platformi Temu i AliExpress.

„Institut ne izvodi opšte zaključke o tim platformama na osnovu samog broja obraćanja, jer svaki slučaj ima svoje specifičnosti. Prisustvo takvih obraćanja, ipak ukazuje da međunarodne digitalne tržnice sve više ulaze u svakodnevnu potrošačku praksu u Crnoj Gori“, rekli su predstavnici Instituta.

Smatraju da je online kupovina posebno osjetljiva, jer se odluka često donosi brzo, na osnovu fotografija i opisa koje kreira prodavac, bez mogućnosti da potrošač fizički pregleda robu prije kupovine. Poseban rizik, kako su naveli, predstavlja kupovina putem društvenih mreža i neregistrovanih profila, gdje potrošač ne mora imati jasne podatke o prodavcu, uslovima prodaje, reklamaciji ili povraćaju novca.

Predstavnici Instituta su kazali da se iz obraćanja potrošača izdvajaju obrasci koji se ponavljaju, kao što su nedovoljna informisanost prije kupovine ili zaključenja ugovora, nejasne reklamacije, formalno odbijanje zahtjeva bez dovoljno obrazloženja, prebacivanje odgovornosti između trgovca, servisa, pružaoca usluge, platforme ili dostavljača, kao i teškoće da potrošač kod spornih računa i ugovornih obaveza dobije jasno objašnjenje.

„Prvih 270 obraćanja pokazuje da zaštita potrošača nije apstraktno pravno pitanje, već svakodnevni problem građana od reklamacija i računa, do telekomunikacionih ugovora i online kupovine. Cilj savjetovališta je da potrošač dobije jasno, besplatno i razumljivo usmjerenje”, naveli su iz Instituta.

Oni su objasnili da je riječ o prvom sistematizovanom pregledu rada savjetovališta, koje je uspostavljeno kao kontinuirani, besplatni i dostupni servis za građane koji žele da razumiju svoja prava, provjere osnovanost zahtjeva ili dobiju usmjerenje u konkretnoj potrošačkoj situaciji.

Nalazi, kako su dodali, ne predstavljaju ukupnu statistiku svih potrošačkih problema u Crnoj Gori, već indikativan pregled obraćanja koja su potrošači uputili savjetovalištu. Ipak, struktura prijavljenih slučajeva ukazuje na oblasti u kojima se problemi ponavljaju i koje neposredno utiču na svakodnevnu potrošnju, kućni budžet i pravnu sigurnost građana.

Iz Instituta su podsjetili da Zakon o zaštiti potrošača uređuje zaštitu prava potrošača pri kupovini i drugim oblicima prometa proizvoda, uključujući zaštitu ekonomskih interesa, pravnu zaštitu, informisanje i obrazovanje potrošača. Ta pitanja su, kako su kazali, važna i u evropskom kontekstu, posebno kod online kupovine, gdje se insistira na jasnom informisanju potrošača prije kupovine i pravilima o odustanku od ugovora na daljinu.

„Preporučujemo da se agregirani nalazi savjetovališta koriste kao dodatni signal za nadležne institucije, naročito u oblastima reklamacija, cijena i naplate, telekomunikacija, finansijskih obaveza, energetskih i komunalnih usluga i online kupovine“, poručili su iz Instituta.

Oni su trgovcima i pružaocima usluga preporučili da unaprijede jasnoću komunikacije sa potrošačima, a građanima da čuvaju račune, ugovore, fotografije, prepisku i druge dokaze.

„Savjetovalište nastavlja sa radom. Institut ekonomskih nauka će periodično izvještavati javnost i nadležne institucije o novim nalazima, trendovima i oblastima koje zahtijevaju posebnu pažnju“, zaključuje se u saopštenju.