Govor mržnje ostaje jedan od najozbiljnijih izazova za zaštitu ljudskih prava i očuvanje društvene kohezije u Crnoj Gori, ocjenjuje institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, ukazujući da ova pojava odavno prevazilazi granice neprimjerene komunikacije.

Kako navode iz institucije Ombudsmana, govor mržnje ugrožava dostojanstvo, jednakost, integritet, privatnost i bezbjednost pojedinaca i društvenih grupa. Posebno su, kako ističu, izložene žene, pripadnici manjinskih naroda i drugih manjinskih zajednica, LGBTIQ osobe, osobe sa invaliditetom i druge grupe koje se već suočavaju sa predrasudama i marginalizacijom.

“Iako je opšta percepcija da je ova pojava najzastupljenija u digitalnom prostoru, problem predstavlja što takva komunikacija ne ostaje samo u onlajn sferi. Ona oblikuje društvene stavove, produbljuje podjele i stvara ambijent u kojem su pojedinci i društvene grupe izloženi stigmatizaciji, isključivanju, pa i nasilju“, poručuju iz institucije Zaštitnika.

Dodaju da sloboda izražavanja predstavlja temelj demokratskog društva, ali da ne može biti opravdanje za širenje mržnje i diskriminacije.

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv govora mržnje, Zaštitnik je pozvao nadležne institucije na blagovremeno i odlučno reagovanje u slučajevima nezakonitog izražavanja, uključujući efikasnije procesuiranje i sankcionisanje odgovornih.

Poseban izazov predstavlja digitalni prostor, gdje se, prema nalazima monitoringa govora mržnje koji je institucija Zaštitnika realizovala uz podršku UNDP-ja, bilježi kontinuirano prisustvo uvredljivih i netrpeljivih sadržaja.

Analizom oko dva miliona objava u periodu od jula do decembra 2025. godine utvrđeno je da govor mržnje nije samo posljedica pojedinačnih događaja, već strukturalno prisutna pojava u svakodnevnoj komunikaciji na društvenim mrežama i portalima.

Iz institucije Zaštitnika upozoravaju da su kontinuirani monitoring i analiza trendova neophodni kako bi se razumjeli obrasci širenja mržnje, zaštitile najugroženije grupe i kreirale efikasnije javne politike.

“Borba protiv govora mržnje nije odgovornost samo institucija. Ona podrazumijeva zajednički angažman medija, obrazovnog sistema, civilnog društva, javnih funkcionera i svih građana“, navode u saopštenju.

Kako zaključuju, društvo koje toleriše govor mržnje postepeno slabi principe jednakosti, pluralizma i međusobnog poštovanja, dok insistiranje na odgovornosti za javno izgovorenu riječ predstavlja osnov za zaštitu ljudskih prava svih građana.