„Referendum i sve što se dogodilo prije 20 godina je ideja koja odgovara većinskoj Crnoj Gori, bez obzira na koji način se neko izjašnjavao“, rekao je istoričar profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu Tvrtko Jakovina u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E.

On je povodom Dana nezavisnosti objavio tekst u Telegramu HR pod naslovom ,,Kako se Crna Gora oslobodila mrskog bratskog zagrljaja: Povijest nam se narugala, ali neće nikad više”.

Ideja teksta je, kaže Jakovina, bila ne samo da podsjete detalja hrvatski čitaoci, već da se hronološki objasni kako je izgubljena nezavisnost, a naročito je obratio, ističe on, na transformaciju Crne Gore od republike do samostalne države.

„Najviše fascinira ta transformacija Crne Gore od republike koja je 1992. godine na jednom referendumu glasala sa preko 90 odsto za stvaranje jugoslovenske države koja se zvala nekada ,,Žabljačkom Jugoslavijom” Saveznom Republikom, pa onda sve do potpune transformacije i stvaranja 55.4 posto većine za nezavisnu Crnu Goru 2006. godine, što su možda dvije tačke kojih bi manje-više informisanisaniji mogli prisjetiti ili znati. Ali, ta transformacija koju Crna Gora prolazi katkada sa istim ljudima, ili vrlo često sa istim ljudima jedne ideje i te evolucije to je mislim nešto što čak iz zagrebačke perspektive koja nije daleka i koja ima isti jezik i to može razumjeti izgleda pomalo fascinantno“, rekao je Jakovina. 

Kaže da je nacionalizam dominantna ideologija u savremenim društvima već više od 200 godina, pa je okvir je SR Jugoslavije i zajednice Srbije i Crne Gore, smatra on, Crnu Goru dovodio u podređen položaj.

Podsjeća i da su u Srbiji zaustavljeni svi demokratski procesi u posljednjih desetak godina, iako je i u toj državi najavljen evropski proces do koga nije došlo.

„Transformacija crnogorskog društva bi bila puno sporija da nije bilo stvaranja vlastitog okvira, ili obnove vlastite države i nastojanja da se određeni put ostvari. Ja vam iz zagrebačke perspektive takođe mogu vrlo lako reći - niti Evropska unija rješava sva pitanja, niti su procesi koji se čine da su u nekom smislu dosegnuti i popravljeni prije ulaska u Evropsku iniju trajni, može doći do reverzibilnih procesa i slično. Međutim, mi, a naročito mali narodi, nijesu u situaciji da mogu birati 100 drugih opcija, imate prilično neizvjesnu i prilično neugodnu opciju da ostanete u nečemu što možete nazvati političkoj divljini i imate s druge strane Evropsku uniju koja još uvijek nudi i određenu ideju, ideju mira, ideju zajednice, a koju evropske male zemlje i male nacije mogu lakše zadovoljiti u svijetu gje postoji toliko velikih i toliko snažnih koji postavljaju ili imaju drugačija pravila“, naveo je Jakovina.

U tom smislu se čini, kaže on, da je taj put koji je gotovo bio uslovljen a sada se čini samostalnom ili obnovljenom crnogorskom državom na putu ka Briselu.

„Ja bih rekao da je to put koji je za Crnogorce bolji ili vodi u veće blagostanje ili u veću sigurnost, jer to mogu potvrditi sa i svim problemima koje primjećujem i iz moje vlastite zemlje“, istakao je Jakovina.

Smatra da je u nedavnoj prošlosti revizionizam najduže zaobilazio Crnu Goru, dok je hrvatsko društvo vodile bitke protiv revizionizma, a neke nažalost, podsjeća on, i izgubilo. 

Posljednjih godina je, ukazuje on, revizionizam zapljusnuo i onako podijeljeno crnogorsko društvo što, cijeni Jakovina,na male zajednice može ostaviti ozbiljnije posljedice. 

„Borba protiv revizionizma, pod uslovom ili saznanjem da nije svaka revizija revizionizam, ali mi nažalost ne govorimo o nekakvoj uobičajenoj istorijskoj reviziji, da imate neke nove podatke, da možete nešto novo napisati ili saznati, nego govorim o klasičnom revizionizmu koji bi trebao bijelo učiniti crnim i obrnuto, to je sada gotovo svukuda na ovom našem prostoru i to bi čak imalo manji upliv na društvo, iako je negativno kako god okrenete, da mi u svim ovim društvima imamo jasne politike, da imate društva koja proizvode neke druge rezultate, da imate društva koja razvijaju stabilna državno uspješna društva, međutim mi smo uglavnom to ostvarili i onda vam ta opsjednutost prošlošću, ulazak u prošlost, otvaranje stalnih problema koji su u prošlosti postojali na jedan način koji ne traži zapravo odgovor ili nešto što bi bilo najbliže istini, nego zapravo traži političku potvrdu današnjeg trenutka u prošlosti, to može biti pogubno u malim zemljama i vrlo malim zemljama kao što je to Crna Gora i društvo koje je tradicionalno bilo podijeljeno“, naglasio je Jakovina. 

Nacionalizam je, upozorava istoričar, strašno prilagodljiva ideologija, a eksplozija nacionalizma na Zapadnom Balkanu se dogodila onda kad je još bila samo jedna partija i to, podsjeća on, formalno lijeva. 

Smatra da je najozbiljnije to što se crnogorstvo i nezavisnost samo države Crne Gore percipiraju kao neki, kako kaže, antisrpski osjećaj, a vjeruje da Crna Gora danas ne bi bila na evropskom putu da je ostala dio federacije.

„S crnogorskog primjera znamo da oni koji su bili zagovornici jedne ideje su se mogli prilagoditi i postati zagovornici nekih drugih ideja, to je naprosto fenomen našega doba, taj tip ideologije teško možemo mijenjati, bilo bi dobro samo kad bismo bili svjesni na koji način moderno društvo zapravo postoji“, zaključio je Jakovina.