Centar za građansko obrazovanje (CGO) nastavlja da prati i analizira učinak Crne Gore u sprovođenju obaveza iz Reformske agende 2024–2027, ključnog dokumenta za korišćenje sredstava iz Plana rasta Evropske unije za Zapadni Balkan, saopštio je asistent na projektima CGO-a Ivan Kašćelan.

Kako navodi, u prethodnom osvrtu fokus je bio na tri od ukupno pet reformskih koraka čiji rok za realizaciju ističe krajem tekućeg mjeseca, a koje se odnose na poslovno okruženje i razvoj privatnog sektora i za njih su vezana finansijska sredstva od oko 8.1 miliona eura.

“Preostala dva reformska koraka su iz oblasti temeljnih prava i vladavine prava, a njihova vrijednost iznosi gotovo 7 miliona eura”, poručio je Kašćelan.

Kako dodaje, jedan od njih odnosi se na ustavne izmjene usmjerene ka daljem usklađivanju pravosudnog okvira sa evropskim standardima nezavisnosti, odgovornosti, integriteta i profesionalnosti sudstva i tužilaštva, u skladu sa preporukama Evropske komisije, Venecijanske komisije i GRECO-a.

“Za ovaj reformski korak vezano je oko 4,6 miliona eura. Međutim, sada se već čini izvjesnim da će Crna Gora ostati bez sredstava predviđenih za njegovu realizaciju. U okviru ovog reformskog paketa planirane su i izmjene Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, kao i Zakona o državnom tužilaštvu. Iako je određeni napredak ostvaren u dijelu zakonskog okvira, ključni dio ovog reformskog koraka ostaju ustavne izmjene, od kojih zavisi njegovo konačno ispunjenje”, istakao je Kašćelan.

Vlada je, kako dodaje, još u Drugom polugodišnjem izvještaju navela da je Prijedlog ustavnih izmjena upućen Skupštini u junu 2025., što je ponovljeno i u narednom izvještajnom periodu.

Kako kaže, prijedlog jeste razmatran na sjednici Ustavnog odbora, ali nije prošao dalje.

“Indikativno je da je Vlada u februaru 2026. povukla sopstveni Prijedlog ustavnih izmjena, obrazlažući to potrebom da se dodatno uredi ustavni položaj Tužilačkog savjeta. Takav razvoj događaja ukazuje na nedovoljno pripremljen i strateški neadekvatno vođen proces reforme u jednoj od najvažnijih oblasti. Podsjećamo da su još izmjene Zakona o državnom tužilaštvu iz 2021. izazvale kritike Evropske unije i Savjeta Evrope zbog povećanog rizika od političkog uticaja na Tužilački savjet. Istovremeno, međunarodni partneri godinama preporučuju da se sastav Tužilačkog savjeta uredi Ustavom kako bi se dodatno osnažila njegova nezavisnost. Nažalost, donosici odluka nijesu pokazali potrebnu političku volju i ažurnost da ovu preporuku pravovremeno sprovedu”, naglasio je Kašćelan.

Dodaje da, nedugo poslije povlačenja prvobitnog Prijedloga, Vlada je uputila novi Prijedlog za izmjene Ustava, ali ni on nije odmakao dalje od razmatranja na Ustavnom odboru.

“Imajući u vidu procedure propisane članom 156 Ustava Crne Gore, jasno je da više nema dovoljno vremena za završetak ovog procesa do isteka roka. Za usvajanje Nacrta akta o promjeni Ustava potrebna je dvotrećinska većina u Skupštini, nakon čega slijedi obavezna javna rasprava u trajanju od najmanje mjesec dana, a potom i ponovno dvotrećinsko izjašnjavanje o konačnom Prijedlogu akta o promjeni Ustava. To potvrđuje da su kašnjenja, proceduralna lutanja i nedostatak političke i institucionalne spremnosti doveli u pitanje realizaciju jednog od ključnih reformskih koraka u oblasti vladavine prava”, ocijenio je Kašćelan.

Navodi da drugi reformski korak iz oblasti temeljnih prava i vladavine prava se odnosi na povezivanje i pristup bazama podataka relevantnih državnih organa sa kojima Specijalno državno tužilaštvo (SDT) sarađuje.

Dodaje da je početno stanje podrazumijevalo pristup bazama devet institucija, dok je cilj bio povećanje tog broja na 13.

“U prvom izvještaju Vlada je ocijenila da je reformski korak realizovan, navodeći da SDT već ima pristup velikom broju baza podataka različitih institucija, uz dodatno omogućavanje pristupa podacima Poreske uprave o prihodima fizičkih lica tokom novembra 2024. godine. Evropska komisija je, međutim, utvrdila da korak nije u potpunosti ispunjen, jer SDT još nije imao pristup podacima o fiskalizaciji, podacima CBCG o zaduženosti i blokadama računa, kao ni istorijskim podacima katastra”, naznačio je Kašćelan.

U drugom izvještaju Vlada je , kako je kazao, ovaj korak tretirala kao djelimično realizovan, konstatujući da je u međuvremenu omogućen pristup podacima o fiskalizaciji, dok su procedure za pristup podacima CBCG i katastra još u toku.

“Evropska komisija je potvrdila određeni napredak, ali je zadržala ocjenu da reformski korak i dalje nije u potpunosti realizovan, jer nedostaju baze podataka CBCG i Uprave za katastar i državnu imovinu. Međutim, i dalje postoji značajna neizvjesnost u pogledu blagovremene realizacije ovog reformskog koraka, s obzirom na to da nije sasvim jasno da li su preostale aktivnosti vezane za pristup bazama podataka uspješno okončane”, istakao je Kašćelan.

Dodaje da su posljedice ovakvog pristupa danas vrlo konkretne, te da zbog neispunjenja pet reformskih koraka – tri iz oblasti poslovnog okruženja i razvoja privatnog sektora i dvije iz iz oblasti temeljnih prava i vladavine prava – postoji rizik gubitka više od 15 miliona eura iz Plana rasta, dok je za pojedine obaveze već sada izvjesno da ih je gotovo nemoguće završiti u preostalom vremenu.

“Međutim, potencijalni gubitak finansijskih sredstava nije jedini problem. Ozbiljne posljedice ogledaju se u propuštanju reformi koje treba da unaprijede funkcionisanje institucija, osnaže vladavinu prava i poboljšaju kvalitet života građana i građanki. Time se ne gubi samo novac, već i reformski kredibilitet države. CGO poziva nadležne institucije da konačno pokažu ozbiljnost i odgovornost u završnici ovog procesa i ulože maksimalne napore kako bi se umanjila šteta nastala zbog dosadašnje sporosti i neefikasnosti u sprovođenju reformi. Istovremeno, ispunjavanje obaveza u posljednjem trenutku ne smije biti izgovor za narušavanje kvaliteta reformskih rješenja, njihove održivosti i poštovanja demokratskih procedura”, zaključio je Kašćelan.