Nevladina organizacija Dr. Martin Schneider-Jacoby Association (MSJA) je u Ulcinjskoj maslinadi relizovala prvu Školu suvozida koja je privukla veliko interesovanje. Pozivu da učestvuju u projektu usmjerenom obnovi i čuvanju tradicionalnih suvozida odazvali su se predstavnici

Uprave za zaštitu kulturnih dobara, mnogobrojni studenti arhitektonskog fakulteta, lokalni maslinari i stručnjaci iz Crne Gore i regiona.

„Organizacijom škole suvozida želimo da osnažimo lokalne maslinare i ukažemo na nove modele održive valorizacije ulcinjske Maslinade. Naš cilj je očuvanje autentičnog milenijumskog-mediteranskog pejzaža kroz revitalizaciju tradicionalnih vještina poput tradicionalne izgradnje suvozida . Iskustva zemalja poput Hrvatske, Grčke i Italije potvrđuju da ovakvi lokaliteti mogu postati centri volonterskog turizma, čime se obezbjeđuje ekonomska korist bez narušavanja prirodnog i kulturnog integriteta područja. Moramo sačuvati ovu magičnu sinergiju prirode i tradicije kao trajno nasljeđe našeg grada.,“ navela je izvršna direktorica NVO Dr. Martin Schneider-Jacoby Association, Zenepa Lika.

Prvi dan škole bio je posvećen teorijskim predavanjima. Nakon pozdravnih riječi, Školu je otvorila Aleksandra Kapetanović, arhitektica i osnivačica NVO Expeditio, koja je takođe bila odgovorna osoba za izradu Studije kulturnog pejzaža Ulcinjske maslinade i uvale Valdanos.

„Zaista mi je bilo zadovoljstvo što sam učestvovala u ovom projektu jer sam bila koordinatorka tima eksperata koji je sagledao sve vrijednosti ovog prostora i dokazao u stvari ono što se već i nekako i znalo za izuzetnu vrijednost ovog prostora. Kroz ovu vrstu aktivnosti se pokazuje na koji način bi ovaj prostor u budućnosti i trebao da se održava i sačuva. U studiji koju smo radili gdje smo obuhvatili cijelu maslinadu posebno smo stavili fokus na izuzetni kulturni pejzaž koji je jako značajan za cijelo ovo područje istočnog Jadrana gdje imamo veoma veliku površinu stare maslinade koja je u kontinuitetu očuvana, od uvale Valdanos pa sve do Ulcinja gdje imamo ta stara stabla maslina, te terasaste podzide i terasasti prostor koji je dokazano da je veoma star, da se koristio milenijumima. Posebno su značajni suvozidi, potporni zidovi od kamena koji su u stvari čuvali tu zemlju od spiranja, čuvali prostor za masline, ti suvozidi su rađeni sve vrijeme na isti način, samo od kamena koji je tu usuvo bez ikakvog maltera, bez ikakvog veziva i to su kilometri i kilometri tih zidova. Veoma je značajno da ta tehnika zidanja suvozida bude prepoznata i na međunarodnom nivou kao nematerijalna kulturna baština. U Crnoj Gori su podnijete inicijative za zaštitu i mi se nadamo da će u sljedećem periodu to biti i formalno zaštićeno,“ navela je Kapetanović.

Predavanje o procesu zaštite Ulcinjske maslinade i uvale Valdanost su predstavili etnološkinja Tanja Vujović i arhitektica Andrea Mugoša iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara. One su učestvovale i u terenskoj obuci.

„Suvozidi predstavljaju temelj maslinade, oni su naše nasljeđe već 1.900 godina. To je i praistorijsko nasljeđe, na isti način su ljudi otimali od prirode šaku zemlje za potrebe svog privređivanja. To znanje i umijeće se gubi, ali je Zenepa srećom pozvala dva vrsna majstora koji su nama i studentima pokazali kako se to radi. Umijeće zidanja suvozida je naše nematerijalno nasljeđe i prilika da mi iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara uzmemo podatke kako bismo tu drevnu praksu sačuvali i zaštitili je kao kulturno dobro Crne Gore. S druge strane je značajno što pomažemo procesu očuvanja tih struktura. Ako želimo da i narednih generacija ovdje rastu masline ovo je jedan od najboljih načina da to postignemo,“ ispričala je etnološkinja, Tanja Vujović.

Školi suvozida su podržali i gosti iz Hrvatske – predstavnici udruženja „4 grada Dragodid”.

„Uvijek je lijepo odazvati se na poziv kolega iz Crne Gore. U maslinadi smo prvi put na poziv drage Zenepe. Maslinjak ima velike potencijale i za održavanja budućih radionica. U sklopu škole sam održala prezentaciju rada našeg udruženja, kao i projekat obnove lokava – vrlo važnog ekosistema za cijeli naš region. Studenti su jako pozitivno reagovali i nadam se da će doći u što većem broju na naše radionice,“ istakla je Anita Trojanović, magistra inženjerka krajobrazne arhitekture i predsjednica udruge “4 grada Dragodid”.

Kako izgleda izgradnja suvozida u praksi pokazali su arheolog Željko Starčević i Sabri Baljeveić, poznati lokalni majstor.

Veliki broj studenata Arhitektonskog fakulteta se odazvao pozivu da učestvuju u Školi suvozida.

„Nadamo se da će ova škola već sljedeće godine poprimiti veće razmjere i da ćemo imati priliku više studenata ugostiti jer njima ovo stvarno znači. Oni uče u klupama, a rijetki su trenuci kada mogu izaći na teren, pogotovo ovako u prirodu. Nadamo se da će ovo biti prilika i da suvozid uvrstimo na UNESCO listu, jer su to zemlje regiona već učinile,“ navela je dr Ida Hodžić-Adrović, saradnica u nastavi na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta Crne Gore.

Zadovoljstvo što su od stručnjaka iz prve ruke mogli da nauče kako se izrađuje suvozid izrazio je Rastko Ðurišić, student treće godine Arhitektonskog fakulteta.

„Sjajni stručni tim i predavači nam pomažu da očuvamo ovaj zanat. Nema smisla da ova tradicija propada. Mi smo tu kao studenti da očuvamo ovu praksu,“ kazao je Đurišić.

„Škola suvozida“ realizovana je u okviru projekta organizacije MSJA pod nazivom ’Kreativni čuvari i glas zajednice za prirodno i kulturno nasljeđe Ulcinja’, koji je podržala Evropska fondacija za demokratiju (EED). Ovu značajnu inicijativu dodatno su kofinansirali Globalni fond za životnu sredinu (GEF 7) i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).