Novi generalni sekretar, ili generalna sekretarka, UN-a će dužnost preuzeti 1. januara 2027. godine, a mandat traje pet godina.

Prema pisanju Reutersa, isprofilisalo se četvoro kandidata da preuzme Guterresovu poziciju, prenosi Klix.ba.

Rafael Grossi

65-godišnji karijerni diplomata iz Argentine Rafael Grossi je u posljednjih šest godina bio sveprisutan i izuzetno aktivan generalni direktor nuklearnog nadzornog tijela Ujedinjenih nacija.

Iako Međunarodna agencija za atomsku energiju već dugo nadzire iranski nuklearni program, Grossi je predvodio pregovore usmjerene na spašavanje dijelova ključnog nuklearnog sporazuma između Teherana i velikih sila nakon odluke predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa da 2018. godine povuče Ameriku iz njega. Kritičari Grossija tvrde da je otišao predaleko u pokušajima postizanja dogovora s Iranom.

Otac osmoro djece i poliglota koji govori engleski, španski, francuski i italijanski, Grossi je svojom "šatl-diplomatijom" tokom međunarodnih kriza podigao i vlastiti profil i profil IAEA-e.

Njegov najjasniji uspjeh bio je raspoređivanje malog tima IAEA-e u nuklearnoj elektrani Zaporižja u Ukrajini, pod ruskom okupacijom, nakon više putovanja preko linije fronta tokom rata između Rusije i Ukrajine.

U kampanji nastoji projektovati sliku čovjeka od akcije, a mnogi diplomati ga vide kao glavnog favorita nakon godina provedenih u nastojanju da zadrži podršku pet stalnih članica Savjeta bezbjednosti UN-a (SAD-a, Rusije, Kine, Velike Britanije i Francuske), čija je podrška ključna za najvišu funkciju.

"Ta iskustva su potvrdila duboko uvjerenje koje nosim: čak i u vremenima podjela, multilateralne institucije mogu ostvariti stvaran i pozitivan uticaj", navodi se u Grossijevoj viziji za tu funkciju.

Rebeca Grynspan

Grynspan, 70-godišnjakinja iz Kostarike, opisuje sebe kao multilateralistkinju sklonu reformama koja se borila protiv rodnih prepreka i cijeli život vjeruje u Ujedinjene nacije i njihovu posvećenost miru, razvoju i ljudskim pravima.

Bivša potpredsjednica Kostarike, koja vodi Konferenciju UN-a za trgovinu i razvoj, rekla je da se povukla s dužnosti do septembra kako bi izbjegla sukob interesa tokom kampanje. Grossi je, za razliku od nje, nastavio obavljati svoju funkciju u IAEA-i tokom kampanje.

Rođena od roditelja koji su pobjegli iz Evrope nakon Drugog svjetskog rata, svoj pogled na svijet direktno povezuje s nastankom UN-a i njegovom ulogom u međunarodnoj saradnji i sprečavanju sukoba.

Ako bude izabrana, Grynspan bi postala prva žena na funkciji generalnog sekretara. Rekla je da je, iako je morala praviti kompromise između porodičnog života i javne službe u UNCTAD-u, činjenica da je bila prva žena na čelu oblikovala njen stil liderstva.

"Ne čekam poseban tretman. Želim jednak tretman", rekla je za Reuters.

Grynspan sebe opisuje kao "zrelu liderku" koja bi vodila agilnije Ujedinjene nacije kroz saradnju s drugim akterima, uz odbranu njihovih osnovnih vrijednosti.

Michelle Bachelet

Bachelet je dva puta bila predsjednica Čilea i bivša je visoka komesarka UN-a za ljudska prava, a od 2010. do 2013. bila je i izvršna direktorica UN Women, agencije koja promoviše prava žena.

U martu je Čile povukao podršku Bachelet nakon pomaka udesno u političkom vođstvu zemlje, ali je ona rekla da će nastaviti kampanju uz podršku Brazila i Meksika.

Vlada čileanskog predsjednika Josea Antonija Kasta saopštila je da njena kampanja nema širok politički konsenzus u zemlji i da ima slabe izglede na međunarodnom planu.

Bachelet se suočila s kritikama američkih konzervativaca zbog svog stava o abortusu, a u aprilu je američki ambasador pri UN-u, Mike Waltz, rekao da dijeli zabrinutost jednog američkog senatora u vezi s njenom podobnošću.

Republikanski senator Pete Ricketts optužio je Bachelet da je ublažila ton kao šefica za ljudska prava UN-a u izvještaju iz 2022. godine, ne označivši postupke Kine prema Ujgurima kao genocid, te da je promovisala abortus kao temeljno ljudsko pravo.

Macky Sall

Bivši predsjednik Senegala, koji je na poziciji bio 12 godina do 2024. godine, Sall ističe svoje iskustvo šefa države kao ključnu prednost za funkciju generalnog sekretara.

Ovaj 64-godišnji geolog, sin prodavača kikirikija iz siromašnog dijela zapadnoafričke zemlje, tokom svog mandata realizovao je velike infrastrukturne projekte i zalagao se za razvoj Afrike.

Sall naglašava potrebu podrške zemljama u razvoju opterećenim dugovima. Takođe poziva na reformu Savjeta bezbjednosti, kao odgovor na zahtjeve zemalja u razvoju za stalna mjesta u najmoćnijem tijelu UN-a.

"Više nego ikada, obnovljeni multilateralizam ostaje najbolji način da se odgovori na izazove svijeta koji se ubrzano mijenja", rekao je na mreži X.

Sall je dobio podršku i nominaciju od Burundija. Njegova kandidatura ima podijeljenu podršku u Africi, pri čemu mu vlastita zemlja i Nigerija uskraćuju podršku, prema diplomatskim bilješkama koje je pregledao Reuters.

Ako bude izabran, bio bi treći afrički generalni sekretar, nakon Egipćanina Boutrosa Boutros-Ghalija i Gančanina Kofija Annana.