Izbor Srđana Perića za predsjednika Skupštine Glavnog grada predstavlja ozbiljno upozorenje vladajućoj većini u Podgorici i pokazuje da više nijedna politička većina nije trajna i zagarantovana, ocijenila je direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević. Ona je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, upozorila da vlast ignoriše poruke građana, precjenjuje sopstvenu političku snagu i rizikuje da cijenu takvog odnosa plati već na narednim parlamentarnim izborima.

U podgoričkom parlamentu dogodio se zanimljiv politički preokret, ocijenila jeUljarević, navodeći da izbor Srđana Perića za predsjednika Skupštine Glavnog grada nije donio novu većinu sa dugoročnim političkim okvirom, ali jeste snažno upozorenje doskorašnjoj vladajućoj većini u Podgorici.

Kako je kazala, pokazuje se da više nijedna većina nije trajna i zagarantovana, dok posebno izazovan period, smatra ona, predstoji gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću.

„U narednom periodu će gradonačelnik morati da pokaže daleko više posvećenosti, otvorenosti i strpljenja u pokušaju da dobije širi konsenzus za odluke. Ukoliko u tome ne uspije, vrlo je vjerovatno da može doći u situaciju da bude zamijenjen nekim drugim, jer novih izbora nećemo imati, a očito je da postoji dovoljna većina koja može da utiče na takve stvari“, rekla je Uljarević.

Smatra da je Pokretu Evropa sad poslata jasna poruka, te da svakodnevne političke parole i dobro osmišljena PR kampanja nijesu dovoljne.

„Ono što se kod PES-a čita jeste da oni zapravo ne čitaju poruke koje im se ne dopadaju. Kao da imaju neki filter, pa ono što im je ugodno prihvataju, nadograđuju i šire, dok ono što im se ne dopada jednostavno stavljaju sa strane. To u konačnici može rezultirati time da im naplata dođe u najtežem trenutku – upravo na parlamentarnim izborima“, istakla je Uljarević.

Prema njenim riječima, Podgorica nije važna samo zbog svoje veličine, već i zbog činjenice da u njoj živi najveći broj birača, zbog čega može biti pouzdan pokazatelj raspoloženja građana na državnom nivou.

„Mnogi politički akteri osjećaju da su građani nezadovoljni i očito je da ne žele da budu na brodu koji će kao takav biti markiran. Dugo vremena je vladajuća većina ignorisala rastuće nezadovoljstvo građana i građanki u glavnom gradu, a to se sada reflektovalo na način na koji se reflektovalo. Ovo je dobra platforma svim partijama koje su danas glasale za Srđana Perića da na sličnom fonu nastave svoje djelovanje, jer je jasno da danas nećemo imati proteste u glavnom gradu, kao što se to dešavalo u vrijeme velikih političkih turbulencija“, kazala je Uljarević.

Nije, kaže, vidjela da se ijedna grupa građana ili bilo ko drugi oglasio kao nezadovoljan ovim ishodom. 

„Poruka je više nego ozbiljna i više nego jasna, ne samo za Pokret Evropa sad, već za sve partije vlasti. Očekivanja su bila ogromna, a oni su podbacili i u onom minimumu. Ako budu nastavili da funkcionišu na taj način, nastaviće da žive u svom balonu, koji je mnoge partije vlasti u ranijim periodima skupo koštao“, poručila je Uljarević.

Govoreći o evropskim integracijama, osvrnula se na nedavno zatvaranje još dva pregovaračka poglavlja i najave da bi preostala mogla biti zatvorena do kraja godine.

Istakla je da optimizam jeste poželjan, ali da mora biti praćen ozbiljnim radom i fokusom na ispunjavanje obaveza.

Podsjetila je da je za 14 godina zatvoreno 16 pregovaračkih poglavlja, dok ih je još 17 ostalo otvoreno, zbog čega smatra da nije realno očekivati da sva budu privremeno zatvorena do kraja godine, čak ni uz snažnu političku podršku iz Brisela.

„Volja Brisela sama po sebi nije dovoljna ako nemate odgovornu vlast koja to doživljava kao obavezu da učini sve kako bi se te stvari završile. Ne zaboravimo da među tih 17 poglavlja postoje i ona koja nose najkompleksnije i najizazovnije zadatke, koji se ne mogu prelomiti preko koljena, već zahtijevaju ozbiljno vrijeme. Čini mi se da je najvažnije to što je ova vlast pokušala da kidnapuje priču evropskih integracija, kao da je to samo njen proces i da nikome drugom ne pripada. Time je sebi napravila medvjeđu uslugu, jer je riječ o inkluzivnom procesu koji zahtijeva punu uključenost ne samo opozicije, već i civilnog društva, akademske zajednice i medija. Umjesto toga, čini se da je vlast u sukobu sa gotovo svima u tom procesu, što ne šalje dobru sliku, jer nas u Briselu posmatraju kao cjelinu, a ne samo kroz vlast, iako se ona trudi da bude sveprisutna na tim događajima, često i kroz, čini mi se, nepristojno velike delegacije, kao da smo država koja zauzima pola kontinenta, a ne zemlja naše veličine“, istakla je Uljarević.

Ona smatra da vladajuća većina nije ni toliko moćna ni sigurna koliko želi da predstavi.

„Da jeste, ne bi otvarala toliko unutrašnjih frontova, a pritom pokazivala neuobičajenu osjetljivost na svaku vrstu kritike. Idu do tih ekstrema da sve koji otvaraju legitimna pitanja u društvu proglašavaju neprijateljima države i protivnicima evropskih integracija. To sada poprima tragikomične obrise, jer to govore oni koji u prethodnom periodu ne samo da nijesu doprinosili tom procesu, nego su mu često stavljali klipove u točkove“, podsjetila je Uljarević.

Prema njenim riječima, između vlasti i opozicije morao bi postojati elementarni konsenzus koji bi omogućio da se pitanja od strateškog značaja rješavaju bez obzira na dnevne političke sukobe.

Dodala je da razumije opoziciju, koja je, kako kaže, bila tretirana kao puka glasačka mašina i često vrijeđana kako bi se stvorio utisak da je vlast jedina zaslužna za evropske integracije.

„Neće se izbori 2027. godine održavati samo u Crnoj Gori. Oni će se održavati i u nekim državama članicama Evropske unije i vidjećemo kakve će rezultate i politička raspoloženja donijeti“, naglasila je Uljarević.

Komentarišući najnoviji izvještaj Evropskog parlamenta, Uljarević je kazala da upozorenja nijesu nova, ali da je zabrinutost za stanje u Crnoj Gori ovog puta posebno jasno izražena.

„Imamo dosta veto igrača u vlasti koji dozvoljavaju da hibridne prijetnje imaju svoj prostor za djelovanje. One nijesu samo dezinformacione kampanje, kojih je mnogo i koje traju, već i pokušaji uticaja na strukturiranje određenih konstelacija moći, kao i različite vrste pritisaka koji dodatno produbljuju polarizaciju u društvu“, zaključila je Uljarević.