Prije sjednice SO, održana je centralna javna rasprava u mjesnom centru Zaton. Mještani nekoliko sela koja gravitiraju tom području izričito su rekli „Ne“. Prekjuče je, na mjestu u blizini Brzavskog mosta na Limu, gdje je navodno u planu izgradnja reciklažnog centra, održan protest. Prisustvovao je veliki broj građana i svi su jednoglasno poručili da ni po koju cijenu neće dozvoliti izgradnju tog komunalnog objekta.

Izvjestilac - pomoćnik sekretara Sekretarijata za ruralni i održivi razvoj Said Arslanović kazao je tokom prošle sjednice SO da je predložena potencijalna lokacija u naselju Zaton utvrđena na osnovu parametara i prvih početnih analiza koja je obuhvatila prostorne uslove, neizgrađeni prostor i konfiguraciju terena, saobraćajnu dostupnost, udaljenost od naseljenih zona, postojeću komunalnu infrastrukturu koja se nalazi u neposrednoj blizini lokacije, osnovne ekološke i hidrološke kriterijume.

“Važno je napomenuti da je riječ o modernom objektu zatvorenog tipa, razvijanju cirkularne ekonomije, reciklaži u većem obimu, otvaranju novih radnih mjesta, zaštiti prirodnih resursa za buduće generacije, a sve sa ciljem smanjenja količine otpada i bez formiranja deponija u sjevernom regionu, što je u skladu sa principima zaštite životne sredine i standardima Evropske unije. Usvajanjem ove odluke stvaraju se uslovi za dalji razvoj projekta i sprovođenje zakonom propisanih procedura”, kazao je tada Arslanović.

Odbornik Nove srpske demokratije Ranko Krkalović kazao je da odbornici treba da donesu odluku o nečemu što ni na kakav način nije elaborirano, te da nije tačna informacija da je potencijalna lokacija za izgradnju reciklažnog centra daleko od naselja.

“Jedina istina je da ima dobru infrastrukturnu komunikaciju, da će da zaposli ljude tamo gdje oni to ne žele, a koja je korist? Lokacija nije izdvojena nego je u čvorištu gdje gravitira raskrsnički prema četiri sela. Mještani svih tih sela biće zdušni da to ne dozvole. To što se nedaleko od te lokacije nalazi groblje, mrtvima ne smeta, ali smeta prvim kućama koje su stotinjak metara daleko. Nemamo elaborat o održivosti, nemamo ništa osim samo dobre volje da se to smjesti tamo gdje građani ne žele”, poručio je Krkalović.

Odbornik Demokrata Marko Đukić smatra da građani nijesu dovoljno upoznati sa izgradnjom regionalnog reciklažnog centra.

“Pozivam lokalnu vlast da dodatno organizuje diskusije sa građanima, uključi sve odbornike kako bi se detaljno upoznali, a treba pozvati i Vladu i resorna ministarstva da saopšte zvanične stavove i građane upoznaju istinito, kako se ne bi desile scene kao u Botunu”, poručio je Đukić.

Adnan Striković iz SDP-a smatra da ni odbornici nijesu upoznati sa ovom temom, te da ne posjeduju dodatne informacije na osnovu kojih bi mogli da donesu ispravnu i pravednu odluku.

“Bio bih srećniji kao odbornik ukoliko postoje drugi načini da se ova tačka dnevnog reda suspenduje do daljnjeg i da se uz mnogo više javnih rasprava i uz saglasnost mještana tih krajeva donese odlika, da shvate da je to projekat koji neće narušiti njihove životne uslove”, kazao je Striković.

U svom komentaru direktor Komunalnog preduzeća „Lim“ Muradif Grbović rekao je da moderna Evropa ne poznaje otpad kao problem.

“Imamo primjere zemalja poput Finske koje uvoze komunalni otpad, a parametre imamo u Podgorici koja ima neto dobit dva miliona, a njihov kapital je 17 miliona i to je najuspješnije komunalno preduzeće u državi. Treba dobro izvagati, smatram da je ovo dobra prilika za Bijelo Polje, jer je ovo samo benefit. Ovo nije deponija, već fabrika zatvorenog tipa gdje se vrši selekcija otpada, a ono što je za deponiju kamionima se transportuje u Podgoricu”, napomenuo je Grbović.