Svjetski dan borbe protiv gladi obilježava se svake godine 28. maja sa ciljem da se skrene pažnja na činjenicu da ozbiljan broj ljudi širom svijeta živi u gladi.
Kako je saopšteno iz Banke hrane, u Crnoj Gori je, prema zvaničnim podacima, svaki peti stanovnik u zoni siromaštva, kao i svako četvrto dijete.
„Od oko 125 hiljada najugroženijih građana, svega 15 hiljada prima materijalno obezbjeđenje porodice – jedino socijalno davanje namijenjeno najsiromašnijima u Crnoj Gori. U Podgorici ih je svega oko pet hiljada“, navode oni.
Kako dodaju, glavni grad ima narodnu kuhinju koja, zajedno sa kuhinjom SPC, priprema obroke za oko hiljadu ljudi dnevno.
„Sistem narodnih kuhinja u Crnoj Gori, koje su osnivale lokalne samouprave, vjerske zajednice i nevladine organizacije, hrani nekoliko hiljada ljudi dnevno“, ističu.
Prema njihovim riječima, narodne kuhinje su važan, ali ne i dovoljan način ublažavanja gladi. One, kako kažu, obezbjeđuju jedan obrok dnevno, koji ne može biti dovoljan za 24 časa.
Iz Banke hrane naglašavaju da ugroženim građanima moraju biti besplatno dostupne osnovne životne namirnice i higijenska sredstva.
„Obroci i solidarnost zajednice kroz donacije hrane, novca i SMS kampanje, mogu ublažiti posljedice siromaštva i pomoći ljudima da prebrode kratkotrajne krize, ali ne mogu biti siguran oslonac. Humanitarni sektor ne smijezamijeniti sistem, ovo je znak slabe slocijalne države“, poručuju.
Ističu da se sistem socijalne zaštite u Crnoj Gori, njegova sporost i birokratizovanost, mora mijenjati.
„Zdravstveni sistem mora biti u službi ljudi koji nemaju mogućnost da plate preglede i lijekove. Crna Gora mora ozbiljno da se posveti rješavanju problema gladi među djecom. Besplatna školska užina moraju biti siguran obrok za djecu koja žive u nemaštini“, kazali su.
Iz Banke hrane navode da bi količina hrane koja se baca u Crnoj Gori bila dovoljna da pokrije osnovne prehrambene potrebe svih siromašnih građana kada bi postojali efikasni mehanizmi za prikupljanje i preraspodjelu sigurne i jestive hrane.
„Globalna glad dostiže najviši nivo u poslednjih nekoliko godina, dok se humanitarna pomoć Ujedinjenih nacija u hrani smanjuje zbog naglog pada finansiranja“, ukazuju.
Oni zaključuju da, prema izvještaju Globalne mreže protiv kriza povezanih s hranom (GNAFC), aktuelni sukobi, klimatske promjene i globalna ekonomska neizvjesnost brojnim državama dovode do kritičnog nivoa tako da u 19 zemalja više od 147 miliona ljudi treba hitnu pomoć u hrani.