Etnička pripadnost utiče na socioekonomski položaj građana Crne Gore, ali ne presudno, a u posljednjim godinama bilježi se rast prihoda i zaposlenosti u svim grupama, dok u obrazovnoj strukturi dominira srednji nivo obrazovanja

To je saopšteno na pres konferenciji povodom predstavljanja rezultata istraživanja „Narodi, identiteti i tolerancija", koju je organizovao Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).

Direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović, istakla je da istraživanje dolazi u trenutku kada su pitanja identiteta, društvene kohezije i međusobnog povjerenja među zajednicama ponovo u fokusu, posebno u kontekstu političkih tema koje u Crnoj Gori često dodatno aktuelizuju ova pitanja.

„Namjera CEDEM-a je da ponudi podatke koji mogu pomoći da se ove teme razumiju na osnovu realnih pokazatelja, a ne samo percepcija ili političkih narativa. Riječ je o sveobuhvatnom istraživanju koje analizira socioekonomske razlike među etničkim grupama u Crnoj Gori, sa posebnim fokusom na uticaj etničke pripadnosti na ključne društveno-ekonomske ishode, uključujući prihode, zaposlenje, obrazovanje i pristup resursima“, kazala je Vuksanović.

Kako je pojasnila, istraživanje obuhvata period od 20 godina, kroz komparativnu analizu sadašnjeg stanja i situacije iz prethodnih decenija.

„Naš cilj nije bio samo da mapiramo trenutno stanje ili damo pregled prethodnog, već da otvorimo prostor za ozbiljan i odgovoran dijalog o društvu u kojem živimo“, poručila je Vuksanović.

V.d. generalnog direktora Direktorata za unapređenje i zaštitu prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica Arben Xhurreta kazao je da Ministarstvo kroz program podrške nevladinim organizacijama, koji obuhvata šest sektorskih oblasti, na godišnjem nivou izdvaja više od dva miliona eura.

Kako je istakao, nevladine organizacije učestvuju i kao partneri u izradi svih strateških dokumenata Ministarstva, uključujući i proces njihovog planiranja.

Xhurreta je precizirao da je u 2025. godini za projekte nevladinih organizacija u oblasti zaštite i unapređenja manjinskih prava opredijeljeno 400.000 eura, navodeći da su sredstva dodijeljena za ukupno 21 projekat.

„Jedan od tih projekata realizovao je i CEDEM,kakav je i projekat ‘NIT – narodi, identitet, tolerancija’, u sklopu kojeg je sprovedeno i istraživanje koje će danas biti predstavljeno“, kazao je Xhurreta.

Govoreći o položaju manjinskih zajednica, Xhurreta je naglasio da Crna Gora pitanjima manjina pristupa sa punom pažnjom, ističući da je suživot svih građana i građanki, bez obzira na njihove kulturne, jezičke, vjerske ili druge posebnosti, vrijednost koju država njeguje.

Prema njegovim riječima, riječ je o vrijednosti na kojoj Crnoj Gori mogu pozavidjeti i mnogo veće i ekonomski razvijenije države.

Projektna koordinatorka CEDEM-a Milena Ranitović pojasnila je da je istraživanje zasnovano na podacima prikupljanim tokom gotovo 20 godina, na uzorku od oko 40.000 ispitanika, prikupljenom kroz godišnja istraživanja sa najmanje 1.000 učesnika.

„Istraživanje je obuhvatilo ključne pokazatelje poput visine prihoda, statusa zaposlenja, sektora rada i nivoa obrazovanja, s ciljem da se utvrdi u kojoj mjeri etnička pripadnost utiče na socioekonomski položaj građana“, navela je Ranitović.

Govoreći o prihodima, Ranitović je istakla da sve etničke grupe bilježe rast, naročito nakon 2020. godine.

„Crnogorci i Albanci u posljednjim godinama ostvaruju najviše tipične prihode, dok su Bošnjaci u početnom periodu imali najniže vrijednosti, uz vidljivo poboljšanje u novijem periodu. Srbi takođe bilježe stabilan rast, posebno u posljednjim godinama“, navela je Ranitović.

Dodala je da je u ranijem periodu većina građana zarađivala manje od 1.000 eura, dok se nakon 2021. godine bilježi značajan pad udjela niskih prihoda u svim grupama.

Kada je riječ o tržištu rada, Ranitović je naglasila da postoji povezanost između etničke pripadnosti i zaposlenosti, ali da je ona „uglavnom slaba“.

„Razlike postoje, ali nijesu presudne. U posljednjim godinama vidimo rast stalne zaposlenosti i smanjenje nezaposlenosti u svim grupama“, kazala je Ranitović.

Prema njenim riječima, Crnogorci najčešće imaju najveći udio stalno zaposlenih, dok Srbi imaju veći udio neaktivnih, a kod Albanaca su izraženije oscilacije kroz vrijeme.

„Bošnjaci su ranije imali višu nezaposlenost, ali se njihov položaj poboljšava“, dodala je Ranitović.

Ukazala je i na razlike u sektorskoj zaposlenosti.

„Bošnjaci i Crnogorci su više zastupljeni u javnom sektoru, dok su Albanci dominantniji u privatnom sektoru. Srbi imaju najveći udio van tržišta rada“, rekla je Ranitović.

Posebno je naglasila da gotovo polovina populacije nije aktivno zaposlena, što predstavlja značajan izazov.

„Ukupno 46,2 odsto stanovništva u 2025. godini nije bilo aktivno na tržištu rada, što ukazuje na potrebu za dodatnim mjerama ekonomske inkluzije“, istakla je Ranitović.

Govoreći o regionalnim razlikama, Ranitović je navela da su prihodi najniži na sjeveru, a najviši na jugu države, dok su razlike među etničkim grupama najmanje izražene u centralnom regionu.

„U oblasti obrazovanja dominira srednji nivo u svim grupama, uz rast broja visokoobrazovanih, posebno među Crnogorcima i Bošnjacima. Obrazovna struktura ima važne implikacije na tržište rada i ukazuje na potrebu za dodatnim ulaganjem u obrazovanje i stručno usavršavanje“, kazala je Ranitović.

Istakla je da etnička pripadnost jeste relevantan faktor, ali ne i presudan za ekonomski položaj.

„Neophodno je kontinuirano praćenje ovih trendova i kreiranje politika koje će doprinijeti smanjenju razlika, jačanju zapošljavanja i većoj socijalnoj uključenosti građana“, zaključila je Ranitović.