Stopa nezaposlenosti u sjevernom regionu (23,6 odsto) gotovo je tri puta viša nego na Primorju (8,9 odsto), što ukazuje na slabiju privrednu aktivnost i naglašava potrebu za ciljanim mjerama regionalne politike zapošljavanja, konstatovano je u Završnom izvještaju o realizaciji nacionalne strategije zapošljavanja Crne Gore 2021–2025. i Akcionog plana zapošljavanja za 2025. godinu, piše Dan.

Regionalne razlike u pogledu ekonomske razvijenosti jasne su i po pokazateljima tržišta rada, a iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga konstatuju da je povećanje zaposlenosti u manje razvijenim područjima, posebno u sjevernom dijelu zemlje, jedan od važnih ciljeva strateških politika.

"Podaci za treći kvartal 2025. godine potvrđuju izražene regionalne disparitete. Stopa zaposlenosti u sjevernom regionu iznosila je 48,9 odsto, što je za 13,6 procentnih poena niže u odnosu na primorski region, gdje je iznosila 62,5 odsto. Istovremeno, stopa nezaposlenosti u sjevernom region (23,6 odsto) bila je gotovo tri puta viša nego u primorskom regionu (8,9 odsto). Ovakve razlike ukazuju na strukturne izazove u regionalnom razvoju, uključujući slabiju privrednu aktivnost, ograničene investicije i manju diversifikaciju ekonomskih aktivnosti u sjevernom dijelu zemlje, što dodatno naglašava potrebu za ciljanim mjerama regionalne politike zapošljavanja", ocijenjeno je u završnom izvještaju.

Kada je riječ o mladima, odnosno populaciji starosti 15–24 godine, podaci za treći kvartal prošle godine ukazuju na pogoršanje indikatora tržišta rada za ovu ciljnu grupu.

"Stopa nezaposlenosti mladih 15–29 dostigla je nivo od 10,5 odsto u trećem kvartalu 2025. godine, dok je u 2024. godini iznosila 11,6 odsto (muškarci 12,5 odsto, a žene 10,7 odsto). Udio mladih koji ne rade i nisu u sistemu obrazovanja ili obuke (NEET) u 2024. godini za kategoriju 15–24 je 14,2 odsto, a za 15–29 udio je 16,5 odsto. U strukturi NEET starosne grupe (15-29) uočava se da je od ukupno 22.600 njih, 7.200 van radne snage, dok je 15.300 nezaposlenih NEET osoba", pokazuju podaci Ministarstva rada.

I posljednji raspoloživi podaci ovog resora ukazuju na i dalje prisutan rodni jaz na tržištu rada.

"Stopa aktivnosti žena iznosi 56,5 odsto, dok je kod muškaraca značajno viša i iznosi 67,7 odsto što ukazuje na manju uključenost žena u radnu snagu. Stopa zaposlenosti žena iznosi 51,9 odsto, dok je kod muškaraca 59,8 odsto, što potvrđuje da su muškarci i dalje zastupljeniji u ukupnoj zaposlenosti. Kada je riječ o stopi nezaposlenosti, ona kod žena iznosi 8,2 odsto, dok je kod muškaraca 11,6 odsto. Iako je stopa nezaposlenosti u ovom periodu viša kod muškaraca, niža stopa aktivnosti i zaposlenosti žena ukazuje na i dalje izražene strukturne razlike u položaju žena na tržišu rada", piše u izvještaju.

Na evidenciji nezaposlenih Zavoda za zapošljavanje (ZZZ) na kraju prošle godine nalazila su se i 8.174 lica sa invaliditetom, od čega je 5.053 (61,81 odsto) žena. U odnosu na kraj 2024, došlo je do smanjenja za 479 lica, ili 5,55 odsto.

"Najviše lica sa invaliditetom registrovano je u Birou rada Berane, 1.850 (22,63 odsto), zatim u Birou rada Rožaje, 1.734 (21,21 odsto), i u Birou rada Bijelo Polje, 757 (9,26 odsto). Posmatrano prema nivoima obrazovanja, najviše lica sa invaliditetom je bez zanimanja i stručne spreme, 4.511 (55,18), zatim sa III nivoom obrazovanja, 1.793 (21,93 odsto), i IV nivoom 1.617 (19,78)", pokazuju podaci Ministarstva rada.

Poseban izazov dugoročna nezaposlenost

U izvještaju je ukazano da dugoročna nezaposlenost predstavlja jedan od ključnih izazova na tržištu rada u Crnoj Gori. U trećem kvartalu 2025. godine, prema podacima Monstata, učešće dugoročne nezaposlenosti u ukupnoj nezaposlenosti iznosilo je 70 odsto.

"Visoko učešće dugoročno nezaposlenih lica povezano je sa više faktora koji utiču na trajanje nezaposlenosti, uključujući strukturne promjene na tržištu rada, neusklađenost vještina sa potrebama poslodavaca, regionalne neravnoteže i sporiju ekonomsku dinamiku, što otežava brži povratak nezaposlenih na tržištu rada", pokazuje izvještaj.