Za ispunjavanje svih obaveza iz Poglavlja 27 koje se odnosi na životnu sredinu Crnoj Gori biće potrebno oko tri i po milijarde eura, rekao je za Newsmax Balkans televiziju ministar ekologije i održivog razvoja sjevera Damjan Ćulafić.

Naveo je i da će plaža Baošićima brzo biti vraćena u prvobitno stanje ocjenjujući da je taj slučaj test za državu.

Poglavlje 27 u pregovorima sa Evropskom unijom često se ocjenjuje “najskupljim” za zatvaranje. Prema procjenama iz 2021. godine za uspješnu realizaciju svih obaveza potrebno je oko milijardu i 400 miliona eura. Sada su stvari ipak drugačije.

“Radimo nove procjene uz angažovanje Ekonomskog fakulteta u Podgorici. Preliminarni podaci pokazuju da će za zatvaranje ovog poglavlja trebati oko tri i po milijarde eura za izgradnju kompletne nedostajuće infrastrukture. Infrastruktura za zaštitu vazduha košta oko 800 miliona eura, za pravilno upravljanje otpadom infrastruktura može košta oko 800 miliona eura. Infrastruktura koja je potrebna za upravljanje otpadnim vodama može koštati oko 500 miliona eura”, kazao je Ćulafić.

Te cifre, kako je dodao, jesu velike ali i pokazatelj koliko je prethodnih godina i decenija propušteno da se uradi.

“Bitno je da trasiramo put i za buduće vlade i koliko god bilo izazovno vjerujem da je realizovanje brojnih projekata ostvarljivo. To se neće praviti isključivo iz budžeta Crne Gore već i iz međunarodnih fondova”, rekao je Ćulafić.

Naveo je da je Crna Gora od EU tražila tranzicione periode jer je nemoguće sve projekte realizovati do članstva.

“Radimo na tome ubrzano da bi se realizovala izgradnja postrojenja za prečišćavanja otpadnih voda u više crnogorskih gradova. Koliko je to zahtjevan posao najbolje govori podatak da smo na 37 lokacija u državi dužni da izgradimo ta postrojenja”, naglasio je Ćulafić.

Slovenija je, dodaje, dobila trancizioni period za ispunjavanje obaveza iz Poglavlja 27 godina 20 godina.

“Da građani budu načisto, nije Crna Gora nikakav izuzetak u Evropi već samo prati ono što su redovni trendovi”, naveo je Ćulafić.

Plaža u Baošićima – test za državu

Nelegalna gradnja plaže u Baošićima kompanije Carine početkom godine otvorila je pitanje kako je moguće da se i nakon promjene vlasti u Crnoj Gori nastavlja betonizacija obale i tu UNESCO zaštićenoj zoni.

Nakon oštrih reakcija javnosti zbog nelegalne gradnje uhapšen je vlasnik kompanije Čedomir Popović ali tek nakon što je šljunkom i betonom zasuo more i od male plaže od 1.500 metara kvadratnih napravio je skoro 12.500 metara kvadratnih.

Popović je nakon 30 dana pritvora pušten na slobodu, a u međuvremenu mu je naloženo da je obavezen da plažu vrati u prvobitno stanje.

Ćulafić je ocijenio da je Agencija za zaštitu životne sredine u slučaju gradnje u Baošićima pogrešno odlučila.

“Agencija je navela da na toj lokaciji prema njihovoj ocjeni nije potrebna izrada elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu. Smatram da je za projekat takvih gabarita to bilo potrebno i da je to bila veoma loša odluka. S druge strane Agencija je predvidjela mjere da investitor nije smio da narušava liniju obale koju je zatekao. Takođe, investitor je narušio propise iz zaštite kulturnih dobara jer je gradio u UNESCO zaštićenoj zoni”, istakao je Ćulafić.

Dodao je da će prema njegovim informacije plaža vrlo brzo biti vraćena u prvobitno stanje prije devastacije.

“Ovaj je projekat je i veliki test za državu da pokaže da li je odlučna ili ne. Prosto moramo čuvati autentičnost UNESCO zaštićenih područja”, podvukao je Ćulafić.

Obrazloženje Carina van pameti

Upravni sud Crne Gore početkom juna odbio je zahtjev Popovićeve kompanije da se odgodi izvršenje rješenje Uprave za zaštitu kulturnih dobara kojom se plaža u Baošićima mora vratiti u prvobitno stanje.

Paradoksalno, iako je dokazano betonirao obalu i gradio mimo neophodnih dozvola Popovićeva kompanija je u zathjevu navela da bi vraćanje lokacije u prvobitno stanje, u ovoj fazi realizacije projekta, faktički onemogućilo poslovanje hotelskog kompleksa Carine u Baošićima tokom turističke sezone , jer je predmetno kupalište, prema njihovom stavu, funkcionalno neophodan dio kompleksa projektovanog za smještaj približno 2.000 gostiju.

Za Ćulafića je takvo obrazloženje kompanije van pameti.

“Time bi se poslala poruka – investitor je nešto uradio pustite i zakone i propise neka to tako ostane jer to što sam ja zamislio ne može drugačije da radi. Pa šta da radimo, to što ste zamislili trebalo je da uradite u okviru zakona”, zaključuje Ćulafić.