Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) počeće početkom naredne godine rad na izmjenama kurikuluma i nastavnih sadržaja, uključujući reviziju udžbenika kako bi bili uklonjeni rodni stereotipi i osnažila rodna ravnopravnost u obrazovnom sistemu, saopštila je državna sekretarka, Tatjana Ćalasan.

Ona je agenciji Mina kazala da je reforma obrazovanja koju sprovodi MPNI zamišljena kao sveobuhvatan proces za koji je Strategijom reforme obrazovanja predviđen desetogodišnji period, i da je taj Vladin resor u prethodnom periodu prioritet dao stvaranju infrastrukturnih, zakonskih i institucionalnih pretpostavki za promjene i iskorake.

„Prvo je sprovedena analiza stanja u svim obrazovnim objektima. Potom je rađeno na stvaranju zakonskih okvira i edukaciji nastavnika i nastavnica. Sada dolazimo do sljedeće faze – reforme kurikuluma i sadržaja“, navela je Ćalasan.

Ona je naglasila da rodna ravnopravnost ne treba da bude zasebna tema koja se obrađuje povremeno, već princip koji će biti ugrađen u cjelokupan obrazovni sistem - od predškolskog obrazovanja do univerziteta. To je, kako je istakla, princip koji MPNI primjenjuje.

Govoreći o preporukama iz Analize predmetnih programa i udžbenika osnovne škole sa rodnog aspekta (LINK) za nekoliko nastavnih predmeta, Ćalasan je rekla da je revizija udžbenika jedan od strateških ciljeva reforme.

“Dobiće se poboljšani kurikulum. Tu ne mislim samo na rodnu ravnopravnost i inkluziju uopšteno, nego na namjeru da dobijemo kurikulum koji će biti u korak s vremenom”, navela je Ćalasan.

Upitana da li to znači da će doći do izmjene udžbenika i kurikuluma u skladu sa preporukama Analize, koje se, između ostalog, odnose na skrivene stereotipne narative, nedovoljnu zastupljenost žena i djevojčica u nastavnim sadržajima, nedosljednu primjenu rodnosenzitivnog jezika, ali i generalno nevidljivost rodne ravnopravnosti, Ćalasan je odgovorila potvrdno.

„Apsolutno da. To je jedan od strateških ciljeva Strategije. U narednoj fazi slijede analiza, unapređenje kurikuluma i rad na udžbenicima. Svjesni smo da je udžbenik prvo oruđe sa kojim se dijete susreće i da sadržaji moraju da šalju poruku da djevojčice mogu biti fizičarke, naučnice ili šta god požele“, kazala je Ćalasan.

Prema njenim riječima, rad na novim kurikulumima i nastavnim sadržajima trebalo bi da počne početkom naredne godine, a u proces će biti uključeni domaći i međunarodni eksperti.

„Ekspertize će morati da budu i iz Evrope, ali i naš nacionalni kadar koji je upućen, a imamo ljude koji su osviješćeni i spremni da doprinesu procesu. Važno je da kroz sadržaje rušimo barijere i približimo djeci vrijednosti savremenog društva“, poručila je Ćalasan.

Programska direktorica Centra za ženska prava Anita Stijepčević ocijenila je da su promjene nastavnih sadržaja ključne za suzbijanje rodnih stereotipa koji se reprodukuju kroz obrazovni sistem.

„Analiza je pokazala otvorenu stereotipizaciju, na koju smo mi iz CŽP i generalno zainteresovani za obrazovanje godinama ukazivali. Vidjeli smo da nema dovoljno žena među autorkama i da su rodni stereotipi prisutni u nastavnim sadržajima”, rekla je Stijepčević, ukazujući na potrebu da se revidiraju nastavni programi i udžbenici jer se kroz njih značajno oblikuju stavovi djece.

Ona je navela da promjene nijesu samo pitanje preporuka civilnog sektora, već i međunarodna obaveza Crne Gore.

„Komitet Ujedinjenih nacija za eliminaciju diskriminacije žena poziva Crnu Goru da revidira nastavne programe kako bi uklonila rodne stereotipe i obezbijedila rodno osjetljive nastavne materijale na svim nivoima obrazovanja“, podsjetila je Stijepčević.

Prema njenim riječima, dobro je što se Strategijom reforme obrazovanja predviđa i razvoj socijalnih i emocionalnih vještina djece.

„Naša djeca moraju da nauče da prepoznaju emocije, da o njima govore i da razumiju kako se osjećaju drugi. Upravo u razvoju emocionalne inteligencije vidim jedan od ključeva za stvaranje ravnopravnijeg društva“, kazala je Stijepčević.

Obrazovanje ključno za prevazilaženje rodnih stereptipa pri izboru zanimanja

Ćalasan i Stijepčević su saglasne da rodni stereotipi i dalje značajno utiču na izbor zanimanja djevojčica i dječaka, ali i da postoje konkretni koraci koji mogu doprinijeti većem uključivanju djevojčica u STEM oblasti – nauku, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku.

Kako je navela Ćalasan, MPNI već radi na programima kojima želi da ohrabri djevojčice da se opredjeljuju za STEM zanimanja.

Ona je navela da će ove godine biti sproveden program podrške u deset obrazovnih ustanova -pet osnovnih i pet srednjih škola - u kojima će uspješne žene iz STEM oblasti razgovarati sa učenicima o svojim karijerama i profesionalnom putu.

„Nije cilj da sve djevojčice studiraju fiziku ili informatiku, već da ona djevojčica koja ima interesovanje i talenat dobije poruku da to može i da joj takav izbor bude jednako dostupan kao i svakom dječaku“, poručila je Ćalasan.

Kako je objasnila, pored promocije uspješnih naučnica, Ministarstvo radi i na modernizaciji laboratorija, razvoju STEM učionica i većem uključivanju djece u praktičan rad kroz robotiku, 3D štampu i druge savremene tehnologije.

Ćalasan smatra da se promjene već vide i da je interesovanje djevojčica za nauku i tehnologiju u porastu, navodeći primjer da na pojedinim takmičenjima iz robotike djevojčice učestvuju podjednako ili čak brojnije od dječaka.

Stijepčević je ukazala i na činjenicu da u Crnoj Gori problem nije u nivou obrazovanja žena, već u činjenici da se one i dalje rjeđe odlučuju za visoko plaćene profesije i sektore u kojima se donose ključne odluke.

„Žene su u Crnoj Gori obrazovanije od muškaraca i te razlike su posebno vidljive na višim nivoima obrazovanja. Problem je što ih nema dovoljno u visoko plaćenim profesijama, a mnogo češće su zastupljene u zanimanjima koja su doživjela feminizaciju“, rekla je Stijepčević.

Ona je podsjetila da su obrazovanje, socijalna zaštita i slični sektori dominantno ženski, ali da su istovremeno često manje cijenjeni i slabije plaćeni od oblasti koje se tradicionalno smatraju „muškim“.

„Svjedočimo feminizaciji pojedinih profesija, što znači da su u njima dominantno žene, ali to ne prati odgovarajući društveni status, ekonomska valorizacija, niti prisustvo žena na pozicijama odlučivanja“, ocijenila je Stijepčević.

Prema njenim riječima, upravo zato je važno da djevojčice od najranijeg uzrasta dobiju poruku da mogu birati bilo koju profesiju, uključujući nauku, tehnologiju i inženjerstvo, bez ograničenja koje nameću rodni stereotipi.

Ona je poručila da afirmativne mjere i promocija uspješnih žena u STEM oblastima mogu dati rezultate, ali da će ključna promjena doći tek kada obrazovni sistem kroz sadržaje, udžbenike i nastavne programe prestane da reprodukuje tradicionalne predstave o „ženskim“ i „muškim“ zanimanjima.

U podkastu je ocijenjeno da će promjene zahtijevati vrijeme, ali da postoje jasna politička volja i strateški okvir da se rodna ravnopravnost sistemski integriše u obrazovanje kroz nove kurikulume, nastavne sadržaje i udžbenike.