Crna Gora je vodeća zemlja u Evropi po potrošnji antibiotika, a stručnjaci upozoravaju da prekomjerna i nepravilna upotreba te vrste lijekova ozbiljno doprinosi razvoju antimikrobne rezistencije, zbog koje infekcije postaju teže za liječenje.

Prema podacima koje su agenciji MINA dostavili Institut za javno zdravlje (IJZ) i Institut za ljekove i medicinska sredstva (CINMED), prosječna potrošnja antibiotika u Crnoj Gori je za oko 50 odsto viša u odnosu na prosjek zemalja Evropske unije (EU), a država se svrstava i među države sa najvišim nivoom antimikrobne rezistencije, posebno kada se poredi sa EU.

Posljednji podaci CINMED-a iz 2024. godine pokazuju da je ukupna potrošnja antibiotika u javnim i privatnim ustanovama iznosila 30,83 definisanih dnevnih doza na hiljadu stanovnika dnevno, što je više i od Grčke, koja je među državama EU sa najvećom potrošnjom antibiotika.

“Uporedni podaci takođe govore da je Crna Gora u samom vrhu po potrošnji antibiotika u Evropi”, kazali su iz CINMED-a.

Iz te ustanove su upozorili da prekomjerna i neadekvatna upotreba antibiotika direktno doprinosi razvoju antimikrobne rezistencije, koja je jedan od najvećih globalnih javnozdravstvenih izazova današnjice i apelovali na racionalnu i odgovornu primjenu antibiotika.

U IJZ-u ističu da je zbog takve potrošnje antibiotika u Crnoj Gori neophodno sprovesti sveobuhvatne i koordinisane aktivnosti kroz multidisciplinarni pristup.

Oni su naglasili da je potrošnja antibiotika u korelaciji sa razvojem antimikrobne rezistencije i da je, s obzirom na velike potrošnju antibiotika, očekivano prisustvo problema u vidu pojave i širenja bakterija otpornih na njihovo dejstvo.

“U Crnoj Gori bilježi se visoka stopa rezistencije značajnih patogena na ključne antibiotike. Slična situacija prisutna je i u regionu, dok se u poređenju sa zemljama EU svrstamo među države sa najvišim nivoom antimikrobne rezistencije”, kazali su iz IJZ.

Prema njihovim riječima, brojni su razlozi za visoku potrošnju antibiotika u humanoj medicini, a odgovornost za to snose i zdravstveni radnici i sami građani.

Iz IJZ su kazali da je interdisciplinarna komisija Ministarstva zdravlja za borbu protiv antimikrobne rezistencije (NIKRA) izradila Program za kontrolu rezistencije bakterija na antibiotike sa Akcionim planom za period 2026–2028. godine.

Dokument je, kako su pojasnili, trenutno nalazi u fazi razmatranja, a predviđa sprovođenje kampanja na nacionalnom nivou, usmjerenih na unapređenje racionalne upotrebe antibiotika i suzbijanje antimikrobne rezistencije.

Iz IJZ su kazali da su i oni imali značajnu i proaktivnu ulogu kroz javne nastupe, aktivnosti na društvenim mrežama, kontinuiranu medicinsku edukaciju, kao i kroz saradnju sa Robert Koh institutom na jačanju nacionalnog nadzora nad potrošnjom antibiotika, antimikrobnom rezistencijom i bolničkim infekcijama, uz istovremeni razvoj održivih informacionih rješenja.

“Antibiotici su lijekovi koji spasavaju živote – ali samo ako se koriste odgovorno”, poručili su iz IJZ i ponovili da njihova nepravilna i prekomjerna upotreba dovodi do otpornosti bakterija na lijekove koji su nekada bili djelotvorni.

IJZ: Blag trend opadanja broja propisanih recepata u javnim ustanovama

IJZ podatke o potrošnji antibiotika dobija iz javnih zdravstvenih ustanova na primarnom nivou zdravstvene zaštite, a ti podaci u periodu od 2021. do 2025. godine pokazuju opadajući trend broja propisanih recepata za antibiotike u javnim zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori.

Prema podacima IJZ, u javnim zdravstvenim ustanovama prošle godine je prepisano 750 recepata na hiljadu stanovnika, dok su 2024. godine propisana 803. recepta, 2023. godine 800, 2022. godine 838, dok je 2021. prepisano 820 recepata na hiljadu stanovnika.

Canović: Visoke stope rezistencije čak i na antibiotike koji se smatraju rezervnim

Doktorica farmacije Sanda Canović kazala je agenciji MINA da činjenica da je Crna Gora po potrošnji antibiotika vodeća zemlja u Evropi ukazuje na sistemski problem, koji je kulturološke prirode, ali i pokazatelj nedovoljne osviješćenosti pacijenata o značaju čuvanja antibiotika za stvarne potrebe, kad su i neophodni.

“Antibiotici su se na Balkanu godinama koristili kao lijek za sve. Nažalost, čak i pored raznih edukacija kojim struka upućuje na značaj pravilne upotrebe antibiotika, često se dešava da i dalje postoji prekomjerna upotreba- odnosno primjena antibiotika onda kad nisu potrebni”, rekla je Canović.

Ona je naglasila da veća potrošnja ne znači i bolje liječenje. “Naprotiv, znači veći rizik po zdravlje populacije usled razvoja bakterijske rezistencije”.

Prema riječima Canović, svaka nepravilna upotreba antibiotika, bilo da se uzimaju bez potrebe, u pogrešnoj dozi ili se terapija prekine prerano, doprinosi razvoju bakterijske rezistencije.

“To znači da bakterije vremenom “nauče” kako da prežive djelovanje lijeka, čineći dostupne antibiotike sve manje efikasnim”, navela je Canović.

Prema njenim riječima, u Crnoj Gori je taj problem već veoma izražen.

“Kod određenih bakterija bilježe se visoke stope rezistencije čak i na antibiotike koji se smatraju rezervnim, odnosno onima koji bi trebalo da se koriste samo u najtežim slučajevima”, kazala je Canović.

Kako je dodala, to vodi u situaciju da se infekcije teže liječe, liječenje traje duže, a rizik od komplikacija i smrtnog ishoda raste.

“Rezistencija na antibiotike danas se s pravom smatra jednom od najvećih prijetnji savremenoj medicini”, istakla je Canović.

Ona je kazala da su najčešće greške koje pacijenti prave upotreba antibiotika za virusne infekcije, upotreba antibiotika koji su im ostali od ranije bez konsultacije sa ljekarom, raniji prekid terapije, nepravilno doziranje ili preskakanje doza.

“Sve ovo može dovesti do nepotpunog izlečenja, vraćanja infekcije i razvoja rezistencije”, kazala je Canović, dodajući da upotreba antibiotika bez nadzora zdravstvenih radnika može narušiti crijevnu floru i dovesti do dodatnih komplikacija i razvoja gljivičnih infekcija.

Canović smatra da zakonski okvir u Crnoj Gori jeste jasno definisao izdavanje antibiotika isključivo na preporuku ljekara i recept, ali da postoji prostor za unapređenje.

“Kroz dodatno uredjenje zakonskih okvira, dodatnu edukaciju zdravstvenih radnika, kao i intenzivnije informisanje gradjana o značaju pravilne upotrebe antibiotika, kao i o rizicima usled nepravilne upotrebe istih”, navela je Canović.