Knjiga „Kale – Tvrđave Osmanskog carstva u Crnoj Gori“ autora Radojice Raša Pavićevića, u izdanju Nove Pobjede, predstavljena je na jubilarnom 20. Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja, u garažnom prostoru TC ,,Big Fashion“.

Izvršni direktori i glavni i odgovorni urednik Pobjede Nenad Zečević kazao je da se radi o knjizi koja ima izrazitu izdavačku, kulturnu, arheološku, istraživačku i istorijsku vrijednost.

- Knjiga donosi nove poglede na istorijske okolnosti u Crnoj Gori i kada je riječ o porijeklu tvrđava o kojima se polemiše. Pomenućemo Depedogen na Ribnici, za koji se tvrdilo da je Nemanjin grad - istakao je Zečević.

Razgovor s autorom, Zečevićem i direktorom Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Dženisom Nurkovićem vodio je pjesnik i novinar kulturne rubrike Pobjede Andrija Radović.

ANTIREVIZIONIZAM

Zečević je kazao da je ova vrijedna monografija važna i kao antirevizionističko djelo u vremenu u kojem je crnogorska istorija, kako bliža, tako i dalja, predmet istorijskog revizionizma.

- „Kale - Tvrđave Osmanskog carstva u Crnoj Gori“ je remek-djelo. Očekujem da država ubuduće staje iza ovakvih projekata jer je novac koji dobijamo mali u odnosu na uloženi trud. Zapitajte se samo koliko treba novca za putovanja i istraživanja, a onda i za objavljivanje knjige – rekao je Zečević.

Autor knjige Pavićević je kazao da je tokom istraživanja pokušao da prvi put sistematizuje gotovo čitav fortifikacijski sistem Osmanskog carstva na prostoru Crne Gore.

- Oko dvije stotine tvrđava, kula, čardaka, utvrđenih gradova i vojnih tačaka. Neke od njih i danas ponosno stoje, dok su od nekih ostali samo tragovi kamena, ime u narodu ili poneka bilješka u starim zapisima - istakao je on, dodajući da do tih tragova nije uvijek bilo lako doći.

- Bilo je dana kada sam mislio da istražujem istoriju, a zapravo sam testirao sopstvenu fizičku spremnost. Neka putovanja do zabačenih lokaliteta više su ličila na ekspedicije nego na istraživački rad. Bilo je i blata, i kiše, i zmija, i litica i puteva koji postoje samo u optimizmu lokalnog stanovništva - istakao jePavićević.

MULTIKULTURALNOST

Nurković je kazao da knjiga predstavlja izuzetno važan doprinos očuvanju kulturno-istorijskog nasljeđa manje brojnih naroda u Crnoj Gori.

- Fond je prepoznao značaj ovog projekta upravo zato što on na stručan i dokumentovan način osvjetljava jedan važan segment naše zajedničke prošlosti, koji je dugo bio nedovoljno istražen i predstavljen široj javnosti. Ova publikacija doprinosi boljem razumijevanju kulturne baštine kroz nekoliko važnih aspekata. Prije svega, ona podsjeća da je kulturni identitet Crne Gore građen kroz susret različitih civilizacija, tradicija i kulturnih uticaja. Tvrđave i lokaliteti obrađeni u knjizi nijesu samo arhitektonski ostaci jednog vremena, već svjedočanstvo višeslojne istorije prostora na kojem živimo – rekao je on.

Prema riječima Nurkovića, ovakva naučna i istraživačka djela imaju izuzetno važnu ulogu u savremenom društvu, posebno u sredinama koje svoju vrijednost grade na multikulturalnosti i međusobnom uvažavanju različitosti.

- Crna Gora je kroz svoju istoriju bila prostor susreta različitih kultura, religija i civilizacijskih uticaja, i upravo zato je veoma važno da prošlost posmatramo odgovorno, objektivno i na temelju činjenica. Mislim da upravo ovakve publikacije pomažu u razbijanju stereotipa, jer istoriju vraćaju u okvir nauke, dokumenata i stručnog tumačenja, oslobađajući je dnevno-političkih ili ideoloških interpretacija – rekao je Nurković.

Pavićević otkrio još šest tvrđava i grob Šabetaja Cvija

Pavićević je kazao da je od objavljivanja knjige pronašao još šest tvrđava Osmanskog carstva u Crnoj Gori, kao i grob čuvenog Šabetaja Cvija.

- Radi se o značajnoj istorijskoj ličnosti koja je završila u Ulcinju, čovjeku koji je imao pokret veći od Isusa Hrista i o kojem je Erih Koš napisao knjigu ,,U potrazi za mesijom“. U potrebi da pokušam da vidim što se tu dešava i poznavajući dosta ljudi iz Ulcinja i okoline uspio sam da jednom analizom i razgovorom sa ljudima sa terena dođem do zaključka. Mletački dokumenti navode da je sahranjen na pustom pješčanom sprudu, a ta kuća nalazi se sada u centru Ulcinja. Kada gledate sada taj grob, 400 godina kasnije, onda je on bukvalno na sredini. Međutim, u razgovorima sa ljudima saznao sam da je tu bila močvara. A iz tog ulcinjskog polja podiže se zemljište. Analizirajući sve to otkrio sam da je taj uzdignuti dio upravo pomenuti pješčani sprud - istakao je Pavićević.

Karakteristike Depedogena pokazuju da je u pitanju osmanski grad

Komentarišući tvrđavu Depedogen i savremene narative o Nemanjinom gradu, Pavićević je ustvrdio da ljudi često prihvataju određene podatke usljed neznanja.

- Vrlo su diskutabilni pristupi toj tematici, svojatanje i tome slično. Međutim, zahvaljujući dragom čovjeku iz Amsterdama koji je došao kod mene da traži neka dokumenta, došao sam do pet ključnih tvrđava Osmanskog carsta u Crnoj Gori. Jedna od tih šema je i Depedogen, tvrđava koja definitivno pokazuje da je to osmanski grad. Kad gledate vojničkim očima i ako uporedite ostale utvrde iz tog perioda, jasno je da nema diskusije da je u pitanju zaista osmanski grad - rekao je on, pojašnjavajući da je to očevidno po mnogim karakteristikama, od same koncepcije, toparnica za oružja koja su korišćena do mnogih drugih jasnih indikatora koji to potvrđuju.