Centar za građansko obrazovanje (CGO) kontinuirano upozorava na ozbiljan rizik od gubitka dijela finansijskih sredstava koje je Evropska unija opredijelila za Crnu Goru u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan.

Kako su kazali iz te NVO, imajući u vidu da isplata sredstava direktno zavisi od realizacije reformskih mjera predviđenih Reformskom agendom 2024–2027, ovaj rizik je direktna posljedica kašnjenja i neispunjavanja obaveza u utvđenim rokovima.

“Pored kašnjenja u realizaciji reformskih koraka iz sva tri dosadašnja izvještajna perioda, posebno brine podatak da je ostalo još pet neispunjenih obaveza iz drugog polugodišnjeg perioda, za koje je krajnji rok kraj ovog mjeseca. Stoga je opravdano interesovanje javnosti oko ovih pitanja, ali treba upozoriti i narazličite manipulacije, zbog čega CGO smatra posebno važnim da se činjenice predstave jasno i u punom kontekstu”, ističu iz CGO-a.

Podsjećaju da je za drugi izvještajni period bilo predviđeno 11 reformskih koraka, čija vrijednost iznosi oko 22,5 miliona eura.

“Crna Gora je do sada uspjela da realizuje šest mjera i time oslobodi svega oko 7,5 miliona eura, a više od 15 miliona eura ostaje pod znakom pitanja, odnosno direktno zavisi spremnosti nadležnih institucija da do kraja mjeseca ispune sve preuzete obaveze. Od pet zaostalih koraka - tri su iz oblasti poslovnog okruženja i razvoja privatnog sektora, a dva iz oblasti temeljnih prava i vladavine prava, a u ovom osvrtu akcenat stavljamo na tri iz poslovnog okruženja i razvoja privatnog sektora”, navodi se u saopštenju koje u ime CGO-a potpisuje Ivan Kašćelan, asistent na projektima.

Jedan od tih koraka, navode, odnosi se na korporativno upravljanje i odgovornost i podrazumijeva izmjene postojećeg Zakona o privrednim društvima ili donošenje novog zakona, odnosno podzakonskog akta, radi unaprijeđenja pravila i kriterijuma za izbor upravljačkih struktura u državnim preduzećima i jačanje njihove transparentnosti, nadzora i efikasnosti rada.

“Nadležni organ je Ministarstvo finansija, uz ostala resorna ministarstva. Vlada je u Drugom polugodišnjem izvještaju, u kojem se ovaj reformski korak po prvi put obrađuje, navela da su pripremljeni Nacrt zakona o upravljanju privrednim društvima u državnom vlasništvu i Nacrt politike državnog vlasništva, ali i konstatovala da je njihovo usvajanje odloženo zbog produženog procesa međuresorskog i međuinstitucionalnog usaglašavanja, uz najavu da će novi zakonodavni okvir biti usvojen do kraja 2025. godine. Dalje je Vlada u Trećem polugodišnjem izvještaju navela da su pripremljeni zreli nacrti oba dokumenta i da je proces javnih konsultacija okončan. Na sjednici održanoj 26. februara 2026. godine, Vlada je utvrdila Prijedlog zakona o upravljanju privrednim društvima u državnom vlasništvu, koji se sada nalazi u skupštinskoj proceduri i mogao bi biti usvojen u predviđenom roku. U međuvremenu je objavljen i konačni Nacrt politike državnog vlasništva. Međutim, iako je ranije najavljeno da će usvajanje ova dva akta pratiti i donošenje Strategije korporativnog upravljanja državnim preduzećima, Vlada taj dokument do danas nije usvojila”, podsjećaju oni.

Uprkos tome što postoje realne šanse da normativni okvir bude usvojen u predviđenom roku, dodaju, ostaje da se vidi kakva će biti konačna ocjena Evropske komisije od koje onda zavisi oslobađanje oko 4,6 miliona eura predviđenih za ovaj reformski korak.

“Istovremeno, činjenica da se realizacija obaveza pokušava privesti kraju tek kada „dođe do crvenog” ukazuje na neadekvatan odnos prema Reformskoj agendi 2024–2027, ali i na ozbiljne slabosti u planiranju, koordinaciji i odgovornosti nadležnih institucija”, upozoravaju iz CGO-a.

Drugi od pomenutih reformskih koraka, kako navode, odnosi se na unapređenje antikorupcijskog okvira i podrazumijeva reviziju okvira integriteta i sukoba interesa u oblasti javnih nabavki, uz primjenu izmjena nakon usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju korupcije.

“U Drugom polugodišnjem izvještaju iz jula 2025. godine, Vlada je navela da je proces izrade Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju korupcije završen, te da je usaglašeni tekst 13. jula 2025. godine upućen Evropskoj komisiji na dalje razmatranje. Pola godine kasnije, u Trećem polugodišnjem izvještaju, stoji da se mišljenje Evropske komisije i dalje čeka. Ovaj reformiski korak je dodatno proširen uključivanjem izmjena i dopuna Zakona o javnim nabavkama, uz naglasak da je riječ i o jednoj od obaveza relevantnih za Poglavlje 5 (Javne nabavke). Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprečavanju korupcije trenutno se nalazi u skupštinskoj proceduri i postoji mogućnost da bude usvojen do 30. Juna”, kažu oni.

Ipak, kako dodaju, kada je riječ o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama, biće potrebno više vremena, imajući u vidu da, prema dostupnim informacijama, ovaj akt još nije ni ušao u skupštinsku proceduru.

“Ne bi bilo dobro ni da se izmjene ovako bitnih zakona usvajaju naprečac i bez javne rasprave, jer je to loše za demokratske procese. Za realizaciju reformskog koraka koji se odnosi na Zakon o sprečavanju korupcije nadležni su Ministarstvo pravde i Agencija za sprečavanje korupcije, a za njega je vezano oko 2,3 miliona eura”, ističu iz ove NVO.

Prema njihovim riječima, treći korak koji pripada oblasti poslovnog okruženja i razvoja privatnog sektora odnosi se na unapređenje sistema registracije privrednih subjekata, kroz preciznije definisanje statusa aktivnih i neaktivnih preduzeća, redovno ažuriranje registara i usklađivanje podataka između registra preduzeća i registra dužnika Centralne banke Crne Gore.

“Za ovaj korak nadležno je Ministarstvo ekonomskog razvoja, uz Poresku upravu, CRPS i CBCG, a njime je vezano oko 1,2 miliona eura. Usvoje je planirani normativni okvir, uključujući Zakon o privrednim društvima i Zakon o registraciji privrednih i drugih subjekata, zajedno sa pratećim podzakonskim aktima, a njihova primjena počela je 1. januara 2026. godine. Međutim, tranzicija na novi Integrisani sistem za upravljanje prihodima (IRMS), koji treba da tehnički podrži sprovođenje ovog reformskog koraka, izazvala je ozbiljne poteškoće u praksi. Problemi tehničke i normativne prirode doveli su do otežane registracije novih preduzeća, kao i višestrukog produžavanja rokova za podnošenje poreskih prijava i finansijskih izvještaja”, navode oni.

Kako dodaju, insistiranje na brzini sprovođenja ovako složenih reformi izraz je nedovoljno pripremljenog procesa, u kojem se ozbiljni sistemski zahvati pokušavaju realizovati bez adekvatnog vremena za stabilnu i funkcionalnu primjenu.

“Razmjere problema ilustruje i otvoreno pismo koje je grupa računovođa uputila Poreskoj upravi i Ministarstvu finansija, a koje je za samo jedan dan podržalo više od 500 stručnih lica. U pismu se ukazuje da je IRMS umjesto pojednostavljivanja poreskih procedura samo proizveo niz novih problema. Sve to dovodi u pitanje pravovremeno postizanje krajnjeg cilja ovog reformskog koraka od čega zavisi isplata oko 1,2 miliona eura”, upozoravaju.

Iz CGO-a kažu da je važno naglasiti da pokušaji da se reformski koraci realizuju tek neposredno pred istekom rokova ne dovode u pitanje samo mogućnost gubitka finansijskih sredstava, već i kvalitet i održivost samih reformi.

“Reforme koje se sprovode kroz ubrzane i improvizovane procedure, teško mogu obezbijediti stabilna i dugoročno održiva rješenja, posebno u oblastima koje zahtijevaju ozbiljne institucionalne promjene i pažljivo planiranje”, zaključuje se u saopštenju CGO-a.