Crnogorski turizam nalazi se u jednoj od najosjetljivijih faza u posljednjih nekoliko godina – rast troškova, povećanje PDV-a, usporene investicije i neizvjesna globalna situacija dodatno opterećuju sektor koji je ključni oslonac domaće ekonomije. Dok se država suočava sa izazovima kako da zadrži konkurentnost na Mediteranu, predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović upozorava da je najveći problem to što je razvoj praktično zaustavljen.

On u intervjuu za Pobjedu ocjenjuje da ozbiljni strani investitori više ne vide Crnu Goru kao sigurnu i atraktivnu destinaciju za ulaganje, jer ne postoji jasna strategija razvoja, stabilan poslovni ambijent niti spremnost države da podrži velike projekte. Istovremeno, kako kaže, postojeći hoteli sve teže obezbjeđuju novac čak i za održavanje objekata, dok su nova ulaganja gotovo stala.

Radulović upozorava da turizam ne može opstati bez kontinuiranih investicija, modernizacije i dugoročnog planiranja, te da Crna Gora rizikuje da izgubi korak sa konkurentskim destinacijama ukoliko hitno ne promijeni pristup razvoju turizma i odnos prema investitorima.

Kako danas ocjenjujete stanje u crnogorskom turizmu i da li ste optimista kada je riječ o ovoj sezoni i budućnosti sektora?

RADULOVIĆ: Kada bih mogao da biram između rasta i stagnacije, danas bih iskreno bio zadovoljan samo da ne idemo unazad. To možda zvuči pesimistično, ali je realno stanje stvari. Posljednje dvije godine pokazale su ozbiljno pogoršanje uslova poslovanja u turizmu, posebno u hotelskoj industriji.

Mi smo danas došli u situaciju da je Crna Gora postala preskupa i za turiste i za investitore. Preskupa za poslovanje, preskupa za ulaganje, preskupa po pitanju poreza, troškova rada, administracije i kompletne strukture poslovanja. A istovremeno nijesmo stvorili sistem koji investitorima daje sigurnost i brzinu realizacije projekata.

Najveći problem je što smo praktično zaustavili razvoj. Danas imate situaciju da postojeći hoteli jedva uspijevaju da obezbijede sredstva za održavanje objekata, a kamoli za nove investicije. Sa druge strane, ozbiljni strani investitori više nijesu zainteresovani za Crnu Goru jer ne vide jasnu strategiju, stabilan ambijent i spremnost države da podrži velike projekte.

To je veoma opasno stanje, jer turizam ne može da opstane bez kontinuiranog razvoja i novih ulaganja.

Pogledajte samo situaciju u Budvi i na Slovenskoj plaži. Tamo je sve loše, od poslovanja i finansijskih rezultata, do smještajnih kapaciteta. Bilo bi strateški značajno da se uradi potpuna transformacija i da se sprovede veliki projekat poput onog koji predlaže MK Group.

Često upozoravate da je povećanje PDV-a ozbiljno pogodilo hotelski sektor. Koliko je ta odluka uticala na poslovanje?

RADULOVIĆ: Ogromno. To je jedan od ključnih razloga zbog kojih su rezultati hotelske privrede danas znatno lošiji nego prije dvije godine.

Upravo su objavljeni podaci za 2025. godinu i oni jasno pokazuju da su hotelske kompanije ostvarile mnogo manju dobit nego 2024. godine. Pritom smo imali inflaciju i rast cijena na svim nivoima. Dakle, nominalno su prihodi možda djelovali veći, ali realna zarada je drastično manja.

Morate razumjeti strukturu hotelskog poslovanja. Između 75 i 80 odsto prihoda hotela dolazi od smještaja. Upravo na taj segment povećan je PDV za čak 114 posto. Ako je hotel ranije na primjer plaćao milion eura po tom osnovu, sada ga isti posao košta preko dva miliona eura.

To je ogroman udar na industriju. Uz to su rasli troškovi hrane, pića, energenata, plata, zakupa plaža i svega ostalog. Imali smo primjere da je zakup plaža povećan i do 100 odsto.

I sada vam neko kaže – prebacite taj trošak na gosta. To može da kaže samo neko ko ne razumije turizam. Kako da sve prebacite na gosta kada smo već sada veoma skupa destinacija?

Mi smo cijene podizali samo onoliko koliko je bilo nužno da opstanemo. Da smo ih podigli više, izgubili bismo goste. I pored toga, mnogi hoteli su godinu završili sa minimalnom zaradom ili minusom.

Koliko je trenutna globalna situacija dodatni problem za sezonu?

RADULOVIĆ: Veliki problem. Turizam je prva industrija koja osjeti svaku globalnu nestabilnost. Ratovi, rast cijena goriva, inflacija, političke krize – sve to direktno utiče na odluku ljudi da li će putovati ili neće.

Trenutno imamo korektan buking i on nije loš, ali svi u turizmu strahuju od mogućih otkazivanja. Ljudi danas veoma brzo mijenjaju planove. Ako dođe do većih poremećaja ili dodatnog rasta cijena, veliki broj turista može odlučiti da ostane kući.

A problem je što mi aranžmane prodajemo unaprijed. Ako gost rezerviše po jednoj cijeni, a nama troškovi za dva mjeseca drastično porastu, mi tu razliku ne možemo naknadno naplatiti. Hotel onda posluje sa gubitkom.

To se već dešavalo prošle godine i mnogi hoteli su upravo zbog toga poslovali veoma teško.

Posebno ste kritikovali odluke u vezi sa viznim režimom i tržišta Jermenije i Azerbejdžana. Koliki problem to može biti?

RADULOVIĆ: Veoma veliki. Mi često sami sebi pravimo štetu. Recimo, tržište Rusije i Bjelorusije formalno više nije prisutno kao nekada, ali su ti gosti i dalje dolazili preko Istanbula, Jerevana, Kuvajta i drugih destinacija. Oni su činili pet do šest odsto ukupnog turističkog prometa. Sada imate situaciju da se uvode vize za Jermene baš u trenutku kada su planirani novi letovi prema Crnoj Gori. Čim je objavljena ta odluka, veliki broj rezervacija je otkazan.

To je ozbiljan problem, jer preko Jermenije nijesu dolazili samo Jermeni, nego i dio ruskih gostiju. Postoji realna opasnost da se kompletna linija ugasi, a to znači gubitke od nekoliko stotina miliona eura.

Mi smo upozoravali na to. Lično sam razgovarao sa ljudima u Ministarstvu turizma i objasnio što će se desiti, ali nijesmo naišli na razumijevanje.

Tvrdite da Crna Gora nije administrativno spremna za ozbiljne investicije?

RADULOVIĆ: Apsolutno. Mi danas nijesmo spremni ni infrastrukturno ni administrativno za velike investicione projekte. Investitoru ne treba samo lijepa priroda. Njega zanima može li odmah da počne posao, da li postoji planska dokumentacija, uređena infrastruktura, pravna sigurnost i efikasna administracija. Kod nas investitor često prvo mora godinama da rješava imovinske odnose, pa onda da prolazi komplikovane procedure, pa se nakon toga suoči sa raznim blokadama i kampanjama. Ozbiljan kapital ne voli nesigurnost. Kapital ide tamo gdje postoje jasna pravila. Mi smo došli u situaciju da velikim i kredibilnim investitorima, kao što su Eagle Hills, Aman i MK Group, šaljemo poruku da njihove investicije možda nijesu poželjne u Crnoj Gori, da li vi razumijete koliko je to pogrešno? Umjesto da imamo više takvih investitora koji će svojim dobrim projektima doprinijeti razvoju turizma cijele Crne Gore.

Često pominjete primjer Antalije i Beleka?

RADULOVIĆ: Zato što je to primjer kako država strateški razvija turizam. Turska je još osamdesetih godina odlučila da razvija Belek. Država je pripremila teren, dovela infrastrukturu, očistila parcele i investitorima ih davala pod jasnim uslovima. Danas tamo imate stotine luksuznih hotela i jednu od najuspješnijih turističkih regija na Mediteranu.

Mi u Crnoj Gori imamo prirodne ljepote koje su možda i atraktivnije, ali nemamo organizaciju, sistem i dugoročnu strategiju.

Često se u javnosti može čuti da je Crna Gora „zabetonirana“. Kako gledate na takve tvrdnje?

RADULOVIĆ: To jednostavno nije tačno. Samo sedam odsto crnogorske obale je danas zauzeto. Dakle, ogromni prostor je i dalje slobodan. Problem je što se kod nas često vodi rasprava bez ozbiljnog znanja. Ljudi veoma lako donose zaključke o ekologiji, turizmu i prostornom planiranju, a da pritom ne razumiju suštinu tih procesa. Najveći problem Crne Gore je što manjak znanja proizvodi višak samopouzdanja. Kod nas svi misle da sve znaju. A planiranje prostora je prije svega ekonomska kategorija. Od toga kako planirate prostor zavisi kakvu ekonomiju ćete imati narednih decenija i kakve će plate imati građani.

Znači li to da ste za intenzivniju gradnju na Primorju?

RADULOVIĆ: Ja sam za planski i pametan razvoj. Nijesam za haos i betoniranje bez reda. Ako na ekskluzivnim lokacijama dozvolite samo male objekte, onda ste unaprijed ograničili ekonomski potencijal tog prostora. Ako planski razvijate određene zone i dozvolite savremene projekte tamo gdje je to opravdano, onda stvarate uslove za ozbiljan razvoj i mnogo veće prihode. Pogledajte Dubai ili Singapur. Oni su išli u visinu i time sačuvali veliki dio prostora.

Kod nas se često vodi potpuno pogrešna rasprava – ili ste za beton ili ste za ekologiju. A prava istina je da održiv razvoj mora da spoji oboje.

Da li mislite da Crnoj Gori trebaju investitori nauštrb ekologije?

RADULOVIĆ: To apsolutno nije tačno. Ja sam čovjek koji duboko poštuje ekologiju i to pokazujem konkretnim primjerima.

Prije tri godine radio sam novi aneks hotela Montenegro. Imao sam dozvolu da gradim veći objekat, ali sam ga svjesno smanjio zbog jednog bora koji nijesam želio da uništim. Zbog toga sam izgubio deset soba i više od 200.000 eura godišnjeg prihoda. Dakle, svjesno sam pristao na finansijski gubitak da bih sačuvao prirodu. Zato mislim da imam pravo da govorim o potrebi balansa između razvoja i ekologije. Ali ekologija ne smije biti izgovor za blokiranje svakog projekta i zaustavljanje razvoja države.

Može li se uopšte promijeniti svijest javnosti o razvoju i investicijama?

RADULOVIĆ: Može, ali kroz ozbiljnu edukaciju i kroz ljude koji imaju znanje i hrabrost da govore istinu. Potrebno je da se okupe kompetentni ljudi iz različitih oblasti koji žele dobro Crnoj Gori i koji će građanima objasniti što razvoj znači za njihove živote i standard. Kada ljudima objasnite da određeni projekti znače bolje plate, sigurnija radna mjesta i veći životni standard, onda će drugačije gledati na razvoj. Problem je što kod nas često dominiraju emocije, populizam i površne rasprave.

Što očekujete od države u narednom periodu?

RADULOVIĆ: Prije svega ozbiljnu strategiju i razumijevanje da je turizam ključna privredna grana Crne Gore. Turizmu ne trebaju političke svađe i eksperimenti. Potreban mu je stabilan ambijent, jasna pravila i partnerstvo države i privrede.

Ako to budemo imali, Crna Gora i dalje može biti jedna od najuspješnijih turističkih destinacija Mediterana. Prirodne potencijale imamo. Ono što nam nedostaje jeste organizacija, znanje i dugoročna vizija razvoja. Crnu Goru mogu i treba da pokrenu kompetentni ljudi, sa dobrom voljom i iskrenom ljubavlju prema svojoj državi – ljudi koji su spremni da preuzmu odgovornost i rade u interesu njenog razvoja i budućnosti.

Od otpora do ponosa: Kako je novi Splendid promijenio crnogorski turizam

Rušenje starog Hotela Splendid svojevremeno je izazvalo brojne reakcije, nostalgiju i otpor dijela javnosti koji je vjerovao da treba sačuvati simbol jednog vremena na Crnogorskom primorju.

- Za mnoge je stari Splendid bio mjesto uspomena, okupljanja i prepoznatljiv dio nekadašnje Budve. Ipak, godine su pokazale da je izgradnja novog kompleksa donijela potpuno novu dimenziju crnogorskom turizmu. Na mjestu starog objekta danas se nalazi luksuzni hotel koji je postao jedan od najprepoznatljivijih turističkih simbola Crne Gore i regiona.

Novi Splendid otvorio je vrata elitnom turizmu, privukao goste iz cijelog svijeta i značajno doprinio međunarodnoj promociji države. Ono što je nekada izazivalo sumnje i podjele, danas mnogi vide kao primjer uspješne transformacije i dokaz da Crna Gora može imati luksuzne hotele svjetskog nivoa - poručuje Radulović.